Bugarska je nakon godina političke nestabilnosti dobila pobjednika kakvog ankete nisu predviđale. Prema preliminarnim rezultatima parlamentarnih izbora, bivši predsjednik Rumen Radev i njegov pokret Progressive Bulgaria osvojili su oko 44,7 posto glasova, što im donosi apsolutnu većinu u parlamentu.
Riječ je o najvećem rezultatu jedne stranke još od 1997. godine i prvom slučaju u gotovo tri desetljeća da jedna politička opcija sama može formirati vlast.
Kraj ciklusa izbora i kratkih vlada?
Bugarska je u posljednjih pet godina prošla kroz čak osam parlamentarnih izbora, uz niz kratkotrajnih vlada i nestabilnih koalicija. Građani su očito odlučili prekinuti taj ciklus.
Radev je kampanju temeljio na borbi protiv korupcije, stabilizaciji gospodarstva, suzbijanju inflacije i obećanju snažnije državne politike unutar Europske unije.
U pobjedničkom govoru poručio je da je riječ o “pobjedi nade nad nepovjerenjem” te da su birači odbacili stare političke elite.
Težak poraz tradicionalnih stranaka
Najveći gubitnik izbora je GERB bivšeg premijera Bojka Borisova, koji je prvi put pao ispod 20 posto potpore i završio na oko 13,4 posto.
Odmah iza njega ostao je liberalni blok PP-DB s oko 12,8 posto glasova.
Dodatni politički potres predstavlja potpuni slom Bugarske socijalističke partije, koja prvi put od demokratskih izbora 1990. nije uspjela ući u parlament.
Time je simbolično završena jedna politička era u zemlji.
Glasanje obilježile optužbe za kupovinu glasova
Bugarsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je stotine prijava vezanih uz kupovinu glasova. Vlasti tvrde da je zaplijenjeno više od milijun eura namijenjenih izbornim manipulacijama, a stotine osoba su privedene.
To pokazuje da korupcija i dalje ostaje jedno od ključnih pitanja bugarske politike – upravo tema na kojoj je Radev izgradio pobjedu.
Novi smjer prema Bruxellesu i Moskvi?
Najviše pažnje sada izaziva vanjska politika buduće vlade.
Radev je tijekom kampanje odbijao oštriju retoriku prema Rusiji i protivio se vojnoj pomoći Ukrajini. Istodobno je naglašavao da Bugarska ostaje članica EU-a i da neće blokirati zajedničke odluke Bruxellesa, ali će se protiviti svemu što smatra štetnim za bugarske interese.
Takav pristup izaziva zabrinutost u dijelu europskih krugova, koji strahuju da bi Sofija mogla krenuti putem “suverenističke politike”.
Velika očekivanja
Radev sada preuzima vlast s vrlo snažnim mandatom, ali i velikim očekivanjima. Prvi test bit će donošenje proračuna za 2026., nakon bugarskog ulaska u europodručje, te borba protiv rasta cijena energije i hrane.
Građani su mu dali priliku kakvu nijedan novi politički projekt u Bugarskoj nije imao godinama. Pitanje je može li pobjedu pretvoriti u stabilnu vlast – i stvarne reforme.
Bugarska na prekretnici
Nakon godina kaosa, Bugarska je dobila jasnog pobjednika. No još nije jasno hoće li Radev postati lider koji će modernizirati državu ili političar koji će zemlju udaljiti od europskog centra.
Jedno je sigurno – bugarska politika više neće biti ista.
