Bugarska je nakon godina politiÄke nestabilnosti dobila pobjednika kakvog ankete nisu predviÄale. Prema preliminarnim rezultatima parlamentarnih izbora, bivÅ”i predsjednik Rumen Radev i njegov pokret Progressive Bulgaria osvojili su oko 44,7 posto glasova, Å”to im donosi apsolutnu veÄinu u parlamentu.
RijeÄ je o najveÄem rezultatu jedne stranke joÅ” od 1997. godine i prvom sluÄaju u gotovo tri desetljeÄa da jedna politiÄka opcija sama može formirati vlast.
Kraj ciklusa izbora i kratkih vlada?
Bugarska je u posljednjih pet godina proÅ”la kroz Äak osam parlamentarnih izbora, uz niz kratkotrajnih vlada i nestabilnih koalicija. GraÄani su oÄito odluÄili prekinuti taj ciklus.
Radev je kampanju temeljio na borbi protiv korupcije, stabilizaciji gospodarstva, suzbijanju inflacije i obeÄanju snažnije državne politike unutar Europske unije.
U pobjedniÄkom govoru poruÄio je da je rijeÄ o āpobjedi nade nad nepovjerenjemā te da su biraÄi odbacili stare politiÄke elite.
Težak poraz tradicionalnih stranaka
NajveÄi gubitnik izbora je GERB bivÅ”eg premijera Bojka Borisova, koji je prvi put pao ispod 20 posto potpore i zavrÅ”io na oko 13,4 posto.
Odmah iza njega ostao je liberalni blok PP-DB s oko 12,8 posto glasova.
Dodatni politiÄki potres predstavlja potpuni slom Bugarske socijalistiÄke partije, koja prvi put od demokratskih izbora 1990. nije uspjela uÄi u parlament.
Time je simboliÄno zavrÅ”ena jedna politiÄka era u zemlji.
Glasanje obilježile optužbe za kupovinu glasova
Bugarsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je stotine prijava vezanih uz kupovinu glasova. Vlasti tvrde da je zaplijenjeno viŔe od milijun eura namijenjenih izbornim manipulacijama, a stotine osoba su privedene.
To pokazuje da korupcija i dalje ostaje jedno od kljuÄnih pitanja bugarske politike ā upravo tema na kojoj je Radev izgradio pobjedu.
Novi smjer prema Bruxellesu i Moskvi?
NajviÅ”e pažnje sada izaziva vanjska politika buduÄe vlade.
Radev je tijekom kampanje odbijao oÅ”triju retoriku prema Rusiji i protivio se vojnoj pomoÄi Ukrajini. Istodobno je naglaÅ”avao da Bugarska ostaje Älanica EU-a i da neÄe blokirati zajedniÄke odluke Bruxellesa, ali Äe se protiviti svemu Å”to smatra Å”tetnim za bugarske interese.
Takav pristup izaziva zabrinutost u dijelu europskih krugova, koji strahuju da bi Sofija mogla krenuti putem āsuverenistiÄke politikeā.
Velika oÄekivanja
Radev sada preuzima vlast s vrlo snažnim mandatom, ali i velikim oÄekivanjima. Prvi test bit Äe donoÅ”enje proraÄuna za 2026., nakon bugarskog ulaska u europodruÄje, te borba protiv rasta cijena energije i hrane.
GraÄani su mu dali priliku kakvu nijedan novi politiÄki projekt u Bugarskoj nije imao godinama. Pitanje je može li pobjedu pretvoriti u stabilnu vlast ā i stvarne reforme.
Bugarska na prekretnici
Nakon godina kaosa, Bugarska je dobila jasnog pobjednika. No joÅ” nije jasno hoÄe li Radev postati lider koji Äe modernizirati državu ili politiÄar koji Äe zemlju udaljiti od europskog centra.
Jedno je sigurno ā bugarska politika viÅ”e neÄe biti ista.
