Europski parlament ponovno je otvorio put privremenoj mjeri poznatoj kao Chat Control, iako je većina prisutnih eurozastupnika glasala za njezino odbacivanje. Razlog je proceduralan: u drugom čitanju za rušenje stajališta Vijeća EU nije bila dovoljna obična većina prisutnih, nego apsolutna većina svih zastupnika.
Za odbacivanje stajališta Vijeća glasalo je 314 zastupnika, protiv je bilo 276, a 17 ih je bilo suzdržano. Budući da je za rušenje trebalo najmanje 360 glasova, prijedlog nije zaustavljen.
To je najvažnija politička poruka ovog glasanja: mjera je preživjela ne zato što je imala jasnu većinu među zastupnicima koji su glasali, nego zato što njezini protivnici nisu dosegnuli viši prag potreban za odbacivanje.
Što se zapravo izglasavalo?
U javnosti se sve zove Chat Control, ali treba razlikovati dvije stvari.
Ovo glasanje odnosilo se na privremenu iznimku od ePrivacy pravila. Ona pružateljima elektroničkih komunikacijskih usluga omogućuje da dobrovoljno otkrivaju i prijavljuju materijal seksualnog zlostavljanja djece u privatnim komunikacijama.
To nije isto što i trajna uredba poznata kao Chat Control 2.0, oko koje se i dalje vode pregovori i koja je politički još osjetljivija jer se raspravlja o znatno širim obvezama za platforme, enkripciji i mogućem skeniranju komunikacije.
Ipak, kritičari tvrde da i ova privremena mjera otvara opasan presedan jer legalizira automatizirano pregledavanje privatnih poruka, fotografija i sadržaja bez pojedinačne sudske odluke.
Kako su glasali hrvatski eurozastupnici?
Hrvatski zastupnici bili su jasno podijeljeni.
Za odbacivanje stajališta Vijeća EU, odnosno protiv povratka mjere u sadašnjem obliku, glasali su Stephen Nikola Bartulica, Biljana Borzan, Gordan Bosanac, Romana Jerković, Tonino Picula i Marko Vešligaj.
Protiv odbacivanja, što u praksi znači podršku tome da se stajalište Vijeća ne sruši i da mjera ide dalje, glasali su HDZ-ovi zastupnici Karlo Ressler, Tomislav Sokol, Davor Ivo Stier i Željana Zovko.
Nikolina Brnjac i Sunčana Glavak bile su suzdržane.
Drugim riječima, šest hrvatskih zastupnika bilo je protiv Chat Controla u ovom obliku, četvero ga je faktički podržalo, a dvije zastupnice nisu stale ni na jednu stranu.
Hrvatska podijeljena po stranačkim linijama
Glasanje u hrvatskoj delegaciji uglavnom prati stranačku logiku. SDP-ovi zastupnici, zastupnik Možemo! i Bartulica glasali su za odbacivanje stajališta Vijeća. HDZ-ovi zastupnici većinom su bili protiv odbacivanja ili suzdržani.
To znači da se hrvatska delegacija nije ponašala kao jedinstven nacionalni blok. Ova tema podijelila je zastupnike prema odnosu prema privatnosti, sigurnosnoj politici i povjerenju u europske institucije.
Za kritičare mjere, ključni problem je mogućnost masovnog nadzora privatne komunikacije. Za zagovornike, problem je pravna praznina u borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu.
Kako su glasale druge države EU?
Najveće delegacije pokazale su vrlo različite obrasce.
U Njemačkoj je većina zastupnika glasala za odbacivanje stajališta Vijeća, dakle protiv mjere u ovom obliku. Omjer je bio 54 za odbacivanje, 35 protiv i jedan suzdržan.
U Francuskoj je također prevagnula strana protivnika mjere: 44 zastupnika glasala su za odbacivanje, 16 protiv, a osam je bilo suzdržano.
Italija je bila još jasnija: 39 zastupnika glasalo je za odbacivanje, a 13 protiv. Nizozemska je također imala snažnu većinu protiv mjere, s 22 glasa za odbacivanje i pet protiv.
S druge strane, Španjolska, Poljska i Rumunjska bile su među najvećim državama u kojima je većina zastupnika glasala protiv odbacivanja. U Španjolskoj je 16 zastupnika bilo za odbacivanje, a 37 protiv. U Poljskoj 12 za, 33 protiv. U Rumunjskoj osam za, 19 protiv.
To pokazuje da se tema nije dijelila jednostavno na “zapad protiv istoka” ili “sjever protiv juga”. Njemačka, Francuska, Italija i Nizozemska imale su većinu protiv povratka mjere, dok su Španjolska, Poljska i Rumunjska imale većinu koja je omogućila da mjera ide dalje.
Švedska pokazuje koliko je glasanje bilo složeno
Švedska je zanimljiv slučaj jer se često smatra zemljom snažne digitalne svijesti i zaštite prava građana, ali njezina delegacija nije bila jednoznačna. Šest švedskih zastupnika glasalo je za odbacivanje, 12 protiv, a troje je bilo suzdržano.
To znači da je švedska delegacija većinski stala na stranu koja nije željela srušiti stajalište Vijeća. To je dobar primjer zašto se ovo glasanje ne može svesti samo na stereotipe o liberalnijim ili konzervativnijim državama.
Stranačke skupine bile su presudne
Najveći oslonac za prolazak mjere bila je Europska pučka stranka, u kojoj se nalazi i HDZ. U toj skupini velika većina zastupnika bila je protiv odbacivanja stajališta Vijeća.
S druge strane, Zeleni, Ljevica, dio liberala, dio socijaldemokrata i dio desnih skupina glasali su za odbacivanje. To je stvorilo neobičnu koaliciju protiv mjere: protivnici su dolazili i s lijeve i s desne strane političkog spektra, ali nisu imali dovoljno glasova za apsolutnu većinu.
Zato je Chat Control preživio ne zbog stabilne ideološke većine, nego zbog kombinacije EPP-ove discipline, podijeljenih socijaldemokrata, različitih nacionalnih delegacija i velikog broja zastupnika koji nisu glasali.
Zašto je broj odsutnih bio tako važan?
Čak 112 zastupnika nije glasalo. To je bilo presudno jer se prag za odbacivanje nije računao prema broju prisutnih, nego prema ukupnom broju zastupnika.
Da je dio odsutnih protivnika mjere bio prisutan i glasao za odbacivanje, ishod je mogao biti drukčiji. Upravo zato kritičari govore o proceduralnoj zamci: većina prisutnih bila je protiv stajališta Vijeća, ali to nije bilo dovoljno.
U političkom smislu, to znači da se odluka ne može opisati kao čista pobjeda zagovornika mjere. Više je riječ o preživljavanju kroz pravila drugog čitanja.
Što se mijenja za korisnike?
Mjera omogućuje platformama da nastave s dobrovoljnim otkrivanjem i prijavljivanjem materijala seksualnog zlostavljanja djece. Europski parlament u svojim amandmanima traži da se iz opsega izuzmu komunikacije na koje se primjenjuje end-to-end enkripcija.
To je važna razlika. Najveći strah javnosti odnosi se na mogućnost skeniranja šifriranih aplikacija poput Signala ili WhatsAppa. Parlament tvrdi da želi ograničiti zahvat i zaštititi end-to-end enkripciju, ali protivnici upozoravaju da se jednom otvorena vrata nadzoru mogu kasnije proširivati.
Zato je ova rasprava šira od jedne privremene mjere. Ona se tiče budućnosti privatne komunikacije u Europi.
Što slijedi?
Postupak nije potpuno završen. Stajalište Europskog parlamenta sada ide Vijeću EU. Vijeće ima rok da prihvati ili odbije parlamentarne amandmane. Ako ne prihvati sve izmjene, slijedi mirenje između Parlamenta i Vijeća.
Paralelno se nastavljaju pregovori o trajnoj uredbi, poznatoj kao Chat Control 2.0. To će biti još važnija bitka jer bi trajni režim mogao dublje definirati odnos između zaštite djece, privatnosti, enkripcije i odgovornosti platformi.
