Smrt 28-godišnje zaposlenice Instituta za borbu protiv kuge u Irkutsku izazvala je međunarodnu zabrinutost nakon što je krajem rujna hospitalizirana s teškom upalom pluća nepoznatog uzroka, a 2. listopada preminula.
Dodatnu pozornost izazvala je činjenica da je radila u ustanovi koja proučava posebno opasne zarazne bolesti, među kojima je i bakterija Yersinia pestis, uzročnik kuge. U medijima su se pojavile tvrdnje da je mogla biti izložena bakteriji u laboratoriju, no ruske vlasti tvrde da nije zabilježen nikakav incident s opasnim mikroorganizmima.
Svjetska zdravstvena organizacija zatražila je dodatne informacije od Moskve, upravo zato što konačna dijagnoza preminule još nije poznata.
Rusija tvrdi da nema slučajeva kuge
Prema informacijama koje je Rusija dostavila WHO-u, testiranja preminule i osoba koje su s njom bile u kontaktu nisu otkrila visokorizične patogene povezane s radom instituta.
Oko 200 kontakata bilo je pod zdravstvenim nadzorom, dio ljudi bio je smješten u karantenu, a provedene su tisuće laboratorijskih testova. Do 9. listopada nitko od kontakata nije razvio simptome povezane s događajem, pa je medicinsko praćenje prekinuto. WHO navodi da trenutačno nema dokaza o prijenosu bolesti povezanom s ovim slučajem.
Ključna nepoznanica ipak ostaje ista: što je uzrokovalo smrtonosnu pneumoniju kod mlade laboratorijske djelatnice.
Zašto plućna kuga izaziva toliko pozornosti
Plućna kuga najozbiljniji je oblik bolesti koju uzrokuje bakterija Yersinia pestis. Za razliku od bubonske kuge, koja se najčešće prenosi ugrizom zaražene buhe, plućni oblik može se širiti između ljudi putem zaraženih respiratornih čestica.
Bolest može napredovati vrlo brzo. WHO upozorava da neliječena plućna kuga može završiti smrću u vrlo kratkom roku, ali antibiotici su učinkoviti ako se bolest rano prepozna i liječenje započne na vrijeme.
Upravo zato čak i nepotvrđena sumnja na bolest u laboratoriju koji proučava kugu zahtijeva ozbiljnu epidemiološku istragu.
Najveći problem zasad nije epidemija nego nepoznanica
Dosadašnji podaci ne ukazuju na širenje kuge u Irkutsku niti na pojavu povezanih slučajeva. To bitno razlikuje ovu situaciju od scenarija u kojem bi se pojavljivali novi bolesnici među članovima obitelji, zdravstvenim radnicima ili kolegama preminule.
No odsutnost širenja ne objašnjava početni slučaj.
WHO zbog toga nastavlja pratiti situaciju i traži potpuniju kliničku, laboratorijsku i epidemiološku sliku. Ruske vlasti tvrde da su provele potrebne mjere i da nema prijetnje epidemijom, dok međunarodne zdravstvene institucije inzistiraju na tome da konačni uzrok smrti mora biti razjašnjen.
Slučaj iz Sibira tako zasad nije potvrđena epidemija plućne kuge, nego nerazjašnjena smrt osobe koja je radila upravo s opasnim patogenima. A upravo je ta kombinacija dovoljna da svaka praznina u informacijama postane pitanje međunarodne zdravstvene sigurnosti.
