Split
Prema službenim podacima sustava eVisitor koje objavljuje Hrvatska turistička zajednica (HTZ), Hrvatska je u srpnju 2025. ostvarila 4,60 milijuna dolazaka i 29,22 milijuna noćenja. To je za oko 2% manje dolazaka (indeks 98) i 1% manje noćenja (indeks 99) u odnosu na srpanj 2024. Precizno, zbroj za srpanj iznosi 4.597.698 dolazaka i 29.218.495 noćenja.
Strani i domaći gosti
U ukupnim brojkama, strani turisti su u srpnju ostvarili 4,17 milijuna dolazaka i 25,95 milijuna noćenja (oba pokazatelja oko 1–2% niža nego lani), dok su domaći turisti zabilježili 429 tisuća dolazaka i 3,27 milijuna noćenja (također oko 1% niže u odnosu na srpanj 2024.).
Gdje su gosti noćili: Struktura smještaja
Srpanjski promet i dalje je dominantno u komercijalnim smještajnim objektima (85,6% svih noćenja), zatim u nekomercijalnom smještaju (vlastite kuće, prijatelji/rodbina; 12,0%), a ostatak otpada na nautiku (2,4%).
Unutar komercijalnog segmenta:
- Objekti u domaćinstvu (privatni smještaj) ostvarili su 12,29 milijuna noćenja, što je −2,4% u odnosu na srpanj 2024.
- Kampovi su zabilježili 5,73 milijuna noćenja (−1,1%).
- Hoteli su jedini veći segment u porastu: 4,87 milijuna noćenja, odnosno +2,3% u odnosu na lani.
Kumulativno, komercijalni smještaj u srpnju nosi 25,01 milijun noćenja (indeks 98,98), nekomercijalni 3,51 milijun (indeks 98,27), a nautika 704 tisuće (indeks 99,59).
Organizirano nasuprot individualnom putovanju
U srpnju je 23% svih noćenja u komercijalnom smještaju ostvareno organizirano (putem turoperatora/aranžmana), dok je 77% bilo individualno. Po tipovima objekata, hoteli imaju najviši udjel organiziranog prometa (48% organizirano : 52% individualno), kampovi 28% : 72%, a objekti u domaćinstvu 12% : 88%.
Top tržišta i županije
HTZ-ovi mjesečni iskazi potvrđuju da je u srpnju njemačko tržište imalo najveći udio u ukupnim noćenjima na nacionalnoj razini, a slijede Slovenija i domaće tržište.
Po županijama, poredak prema ukupnim noćenjima u srpnju 2025. je:
- Istra — 7.904.946
- Splitsko-dalmatinska — 5.716.481
- Kvarner — 5.035.500
- Zadarska — 4.812.736
- Dubrovačko-neretvanska — 2.098.440
- Šibensko-kninska — 1.961.253
(ostale županije slijede s manjim apsolutnim brojkama; Zagreb u srpnju bilježi 282.397 noćenja)
Kako čitati ovaj srpanj
Blagi međugodišnji minus u dolascima i noćenjima dolazi uz strukturne pomake: Rast hotelskog segmenta (viša dodana vrijednost po gostu) i relativno stabilnu nautiku, dok privatni smještaj i kampovi bilježe umjeren pad. Geografski, Istra, Splitsko-dalmatinska i Kvarner ostaju okosnica srpanjskog prometa, a njemačko tržište i dalje je najvažnije pojedinačno emitivno tržište.
