Švicarska
Američka administracija pod vodstvom Donalda Trumpa uvela je kaznene carine od 39 % na robu iz Švicarske. Odluka dolazi kao iznenađenje, budući da su švicarski dužnosnici nedavno vodili pregovore s Washingtonom o smanjenju tarifnih stopa. Carine značajno nadmašuju one koje SAD primjenjuje na robu iz EU – primjerice, EU je pogođena carinom od oko 15 % – čime su švicarske kompanije izložene mnogo oštrijoj konkurentskoj kazni.
Što je pokrenulo carine i na koga utječu
SAD navodi da je razlog u trgovinskom suficitu kojeg Švicarska ima sa Sjedinjenim Državama. U 2024. godini Švicarska je izvezla robu u SAD vrijednosti oko 65 milijardi švicarskih franaka, čineći Sjedinjene Države jednim od najvažnijih izvoznih tržišta. Ključni sektori koji su posebno pogođeni uključuju strojarstvo, precizne instrumente i posebno sektor satova – za koji SAD predstavlja značajan dio izvoza Švicarske.
Jedna od najteže pogođenih tvrtki je Thermoplan, švicarski proizvođač aparata za kavu i dugogodišnji dobavljač Starbucksa, koji je sada suočen s 39-postotnom carinom. To mu znatno povećava troškove izvoza i smanjuje konkurentnost na američkom tržištu. Drugi švicarski proizvođači razmatraju selidbu proizvodnje u Njemačku ili proširenje aktivnosti prema novim tržištima kako bi izbjegli visok porez.
Reakcije Švicarske i diplomatski napori
Švicarska vlada iskazala je šok i neslaganje s mjerom. U znak hitne reakcije, predsjednica Švicarske Karin Keller-Sutter otputovala je u Washington u pokušaju da spriječi stupanje carina na snagu. Vlada u Bernu poručuje da želi „pregovaračko rješenje” i ocjenjuje da je novi teret carine jedan od najstrožih koji je Švicarska doživjela u odnosima sa SAD-om.
Premda su neke ključne grane, poput farmaceutskih proizvoda i zlata, djelomično izuzete ili najavljene kao moguće iznimke, ostali sektori i dalje snose puni udarac.
Posljedice i izazovi za švicarsku ekonomiju
- Povećani troškovi izvoza i gubitak konkurentnosti
Zbog visoke tarife švicarske je proizvode teže plasirati na američko tržište. Mnogi izvoznici mogli bi biti prisiljeni smanjiti proizvodnju ili prebaciti pogone u zemlje s nižim tarifama. - Potencijalno smanjenje prihoda i ulaganja
U sektoru satova i precizne mehanike smanjenje izvoza u SAD može značiti stotine milijuna gubitaka, što drastično utječe na profitabilnost i investicije. - Prisilna relokacija industrije
Već se bilježe potezi švicarskih tehnoloških i strojarstvenih tvrtki da premjeste dijelove proizvodnje u Njemačku kako bi zaobišle carine. - Pritisak na javne financije i proračun
Ako se trend carina nastavi ili produbi, vlada će morati reagirati kroz poticaje, subvencije ili druge intervencije, što može opteretiti državni proračun. - Rizik gubitka povjerenja u trgovinske odnose i reputaciju neutralne države
Kao tradicionalno neutralna zemlja i jak izvozni centar, Švicarska riskira da bude percipirana kao saveznik bez zaštite, što može utjecati na dugoročne bilateralne i multilateralne odnose.
Kako Švicarska može odgovoriti
- Intenzivni bilateralni pregovori i diplomatski pritisak
Švicarska mora iskoristiti svoje dugogodišnje veze u SAD-u i investicije u Americi kao argument za smanjenje carine. - Diversifikacija izvoza i alternativna tržišta
Premještanje dijela proizvodnje u zemlje EU-a ili Azije te povećanje izvoza na europska tržišta može ublažiti ovisnost o SAD-u. - Poticaji za pogođene sektore
Financijske potpore i subvencije za izvoz mogu pomoći tvrtkama da prebrode razdoblje prilagodbe. - Konsolidacija i tehnološka inovacija
Fokus na dodanu vrijednost, tehnološku nadogradnju i specijalizaciju može povećati otpornost sektora na porezne udare.
Američke kaznene carine od 39 % predstavljaju iznenadan i snažan pritisak na švicarsku izvoznu ekonomiju. Iako su neke industrije djelomično izuzete, mnoge švicarske tvrtke već osjećaju težinu ove odluke. Švicarska ulazi u izazovno razdoblje: mora brzo formulirati strateški odgovor – kroz diplomaciju, industrijsku prilagodbu i diversifikaciju – kako bi sačuvala svoju poziciju u globalnoj trgovini.
