Zid: Azerbajdžan-Armenija (izvor: dw.com)
Kirants, mirno selo u regiji Tavush na sjeveroistoku Armenije, već godinu dana živi s betonskim zidom koji ga dijeli na dva dijela. Zid je visine oko 100 metara i prolazi kroz stambene dijelove sela, razdvajajući obitelji, oduzimajući dvorišta i pašnjake, te ostavljajući oko 350 stanovnika i 70 kuća u novom „graničnom pojasu” pod povećanim pritiskom.
Život između blokova betona i vojne straže
Mještani opisuju svakodnevne poteškoće – pristup poljima i stokom otežan ili potpuno onemogućen jer teritorij njihovog imanja leži s druge strane zida. Djeca ponekad ne mogu do škole bez prelaska preko formalne granice, što zahtijeva dozvole ili pratnju. Mnogi stanovnici žive u strahu zbog vidljivosti vojnih stražara iz Azerbajdžana; neki tvrde da ih čuju patrolirati, što daje osjećaj da uvijek mogu biti izloženi riziku ili nadzoru.
Stanovništvo je također izgubilo zemljište – pašnjake i oranice koje su nekada bili dostupni bez prepreka sada su odsječeni zidom. Česte su psihičke posljedice: osjećaj izoliranosti, nesigurnosti, frustracije i nemoći. Zbog promjena u granicama, u nekim slučajevima kuće su ostale bez pristupa važnoj infrastrukturi, poput vodovoda ili cesta.
Povijesni i politički kontekst
Selo Kirants nekada se zvalo Getashen. Nakon dogovora između Armenije i Azerbajdžana u travnju 2024., četiri sela, uključujući Kirants, postala su dijelom procesa demarkacije granice. U sklopu tog procesa, Armenija je prenijela kontrolu nad nekim teritorijima, a granica je formalizirana u novo definiranom obliku. Zbog novih granica i zida stanovnici su involvirani u situacije gdje njihov dom tehnički leži tik uz granicu ili čak na teritoriju koji je sada pod kontrolom Azerbajdžana.
Perspektiva – što sada može uslijediti
Selo Kirants pruža živi primjer kako fizičke granice – zidovi, barijere – ne služe samo geopolitičkim ciljevima nego imaju neposredan učinak na život ljudi. Da bi se ublažile posljedice, stanovnici traže osiguranje slobodnog pristupa njihovim zemljištima, kompenzacije za izgubljeno zemljište, kao i mehanizme nadzora koji garantiraju da granice neće prekoračivati ljudske živote i prava.
U međuvremenu, vlasti u Armeniji i međunarodne organizacije pozvane su da prate situaciju i osiguraju da procesi demarkacije i konstrukcije graničnih barijera budu transparentni, pravedni i da se ne krše temeljna ljudska prava.
