Meta, WhatsApp
U samo nekoliko dana dvije različite države doživjele su sličan scenarij. Pokušaji vlada da ograniče pristup globalnim digitalnim platformama doveli su do dubokih društvenih nemira i otvorili pitanje slobode izražavanja u digitalnom dobu. Dok Moskva sve agresivnije potiskuje strane komunikacijske aplikacije i promovira vlastito rješenje, Nepal je zahvatila najkrvavija pobuna mladih u posljednjem desetljeću nakon odluke vlade da blokira društvene mreže.
Rusija: „nacionalna” aplikacija i kontrola digitalnog prostora
Ruske vlasti već mjesecima grade temelje za zatvoren, državno kontrolirani internetski ekosustav. U kolovozu je regulator Roskomnadzor najavio ograničavanje glasovnih i videopoziva u WhatsAppu i Telegramu, a od rujna je lansirana domaća aplikacija MAX, razvijena uz potporu VKontakta, koja je postala obvezna na svim novim pametnim telefonima i tabletima.
Istodobno, Ministarstvo digitalnog razvoja objavilo je popis tzv. „bijelih” aplikacija koje će ostati aktivne i tijekom planskih gašenja mobilnog interneta – najčešće u pograničnim zonama pogođenim ratom ili napadima dronovima. Na tom popisu nalaze se domaći servisi, nacionalni platni sustav Mir te aplikacije poput VK Messengera i MAX-a, dok globalne platforme poput WhatsAppa i YouTubea ostaju isključene.
Kritičari upozoravaju da ovakvi potezi nisu samo tehničke mjere, već korak prema stvaranju „digitalne željezne zavjese”. Stručnjaci ističu da korisnici gube pristup globalnoj komunikaciji, a država dobiva veći prostor za nadzor, cenzuru i propagandu.
Nepal: Od blokade mreža do krvavih prosvjeda
Nepalska vlada 4. rujna donijela je odluku o zabrani 26 globalnih društvenih mreža – uključujući Facebook, Instagram, WhatsApp, X (Twitter) i YouTube – tvrdeći da se platforme nisu registrirale prema novim zakonima o digitalnim uslugama. Odluka je izazvala bijes mladih, koji su organizirali masovne prosvjede pod nazivom „Gen Z pokret”.
Neredi su počeli u Katmanduu, gdje su tisuće studenata i učenika pokušale probiti policijski kordon ispred parlamenta. Sukobi su eskalirali – prosvjednici su zapalili vozila, a policija je odgovorila suzavcem, gumenim mecima, vodenim topovima i, prema izvještajima s terena, pravim streljivom. Do 8. rujna poginulo je najmanje 19 ljudi, a više od stotinu je ozlijeđeno. Nemiri su se proširili na Itahari, Biratnagar i Pokharu, a vlada je uvela djelomični policijski sat i rasporedila vojsku na ključne točke.
Premijer K.P. Sharma Oli suočava se s pozivima na ostavku, dok je ministar unutarnjih poslova Ramesh Lekhak već odstupio zbog odgovornosti za eskalaciju. Vlada tvrdi da je blokada nužna radi „borbe protiv lažnih vijesti i prijevara”, no prosvjednici ističu da je riječ o gušenju demokracije i slobode govora.
Zajednička crta: Kontrola informacija kao poluga vlasti
Iako se radi o dvjema državama različite veličine, povijesti i političkih sustava, Rusiju i Nepal povezuje isto polazište – pokušaj da se kontrolom digitalnog prostora osnaži politička moć. Rusija, kroz sofisticiran i planiran projekt „digitalne suverenosti”, ide prema stvaranju zatvorenog internetskog okruženja. Nepal, kroz naglu i rigidnu odluku o zabrani društvenih mreža, gurnuo je zemlju u najveće nasilne prosvjede u posljednjih deset godina.
Oba slučaja pokazuju koliko je digitalna infrastruktura postala srž društvenih sloboda: Svako zadiranje u nju odmah se reflektira na ulice, bilo kroz tihi otpor, bilo kroz krvave nerede.
