Europska komisija odgodila je predstavljanje prijedloga zakona kojim bi se trajno zabranio uvoz ruske nafte u Europsku uniju. Odluka dolazi u trenutku snažnih poremećaja na globalnom energetskom tržištu, uzrokovanih ratom na Bliskom istoku i naglim rastom cijena energenata.
Iako je prijedlog trebao biti predstavljen sredinom travnja, novi datum zasad nije određen. U Komisiji naglašavaju da se ne radi o promjeni politike, nego o prilagodbi trenutnim okolnostima na tržištu.
Rat i cijene nafte mijenjaju prioritete
Eskalacija sukoba između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana snažno je pogodila energetska tržišta. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi velik dio svjetske trgovine naftom i plinom, dodatno je poguralo cijene iznad 100 dolara po barelu.
U takvim okolnostima Bruxelles pokušava izbjeći dodatni pritisak na cijene energenata koji bi mogao pogoditi europsko gospodarstvo i potrošače.
Privremeno ublažavanje američkih sankcija na rusku naftu dodatno je zakompliciralo situaciju i izazvalo nezadovoljstvo među europskim političarima, koji strahuju od slabljenja zajedničkog pristupa prema Moskvi.
Družba kao točka političkog sukoba
Dodatni problem za Europsku uniju predstavlja spor između Mađarske i Slovačke s jedne strane i Ukrajine s druge, vezan uz naftovod Družba.
Riječ je o sovjetskoj infrastrukturi kojom ruska nafta stiže u srednju Europu. Mađarska i Slovačka i dalje ovise o toj ruti, dok Kijev tvrdi da je cjevovod oštećen i da zahtijeva popravke.
S druge strane, Budimpešta i Bratislava optužuju Ukrajinu da je zatvaranje politički motivirano, osobito u kontekstu predstojećih izbora u Mađarskoj.
Taj spor kao posljedicu ima blokadu važnih financijskih odluka na razini Europske unije.
Pokušaj zatvaranja “rupa” u sankcijama
Planirana zabrana dio je šire strategije kojom Europska unija želi trajno prekinuti ovisnost o ruskim fosilnim gorivima. Za razliku od postojećih sankcija, koje zahtijevaju jednoglasno odobrenje i redovito se obnavljaju, novi zakon trebao bi se donositi kvalificiranom većinom.
Time bi se izbjegle blokade pojedinih država članica i zatvorile preostale pravne i političke “rupe” u sustavu sankcija.
U sklopu iste strategije EU je već odlučio postupno ukinuti uvoz ruskog plina — ukapljeni plin do kraja 2026., a plin iz plinovoda do 2027. godine.
Otpor Mađarske i Slovačke
Mađarska i Slovačka već su pokrenule pravne postupke protiv ranijih odluka o zabrani ruskog plina i najavile su slične poteze i u slučaju zabrane nafte.
Njihova pozicija dodatno komplicira donošenje zajedničke europske politike jer su obje zemlje snažno ovisne o ruskim energentima i nemaju jednostavne alternative za opskrbu.
Strateška dilema za Europsku uniju
Unatoč odgodi, Europska komisija poručuje da će prijedlog trajne zabrane ruske nafte biti predstavljen. Predsjednica Komisije upozorila je da bi povratak na ruske fosilne izvore nakon rata u Ukrajini predstavljao ozbiljnu stratešku pogrešku.
No trenutna situacija pokazuje koliko je teško provoditi dugoročnu energetsku strategiju u uvjetima globalne krize. Europska unija sada se nalazi između dva pritiska — potrebe za energetskom sigurnošću i političkog cilja smanjenja ovisnosti o Rusiji.
