Dvije i pol godine nakon početka ruske invazije Ukrajina i dalje ostaje jedan od ključnih dobavljača žitarica i uljarica za globalna tržišta – unatoč stalnim napadima na energetsku i lučku infrastrukturu te povremenim prekidima logističkih veza. Dok rat i dalje traje, ukrajinski izvoznici uspijevaju održati protok robe zahvaljujući improviziranim rutama, dunavskim lukama i kopnenim koridorima kroz Europsku uniju.
Od Crnog mora do Dunava
Nakon propasti dogovora o crnomorskom žitnom koridoru i niza napada na luke u Odesi, težište izvoza prebačeno je na dunavske pravce i tzv. solidarity lanes kroz EU. Ključna točka postao je Bistreov kanal na ušću Dunava, ponovno otvoren u kolovozu 2025., što je omogućilo bržu plovidbu prema rumunjskim terminalima i rasteretilo cestovni i željeznički promet. Iako se povremeno bilježe nova oštećenja silosa i skladišta, isporuke se brzo obnavljaju jer izvozne obveze ne dopuštaju duže zastoje.
Koliki je stvarni obujam izvoza
Prije rata Ukrajina je bila među najvećim svjetskim izvoznicima pšenice, kukuruza i suncokretovog ulja. Tijekom važenja crnomorske inicijative izvezla je gotovo 33 milijuna tona prehrambenih proizvoda. Danas se izvoz oslanja na kombinaciju dunavskih luka, kopnenih koridora i ograničenih isporuka iz crnomorskih terminala kada sigurnosne okolnosti dopuštaju. UN-ove agencije i Svjetski program za hranu (WFP) pritom pomažu da ukrajinsko žito i dalje stiže do najugroženijih zemalja.
Prema podacima američke poljoprivredne službe (USDA), u sezoni 2024./25. izvoz se oporavio zahvaljujući učinkovitijem korištenju alternativnih pravaca i državnim mjerama stabilizacije tržišta. Početak jesenskog otkupa 2025. donio je i najniže cijene kukuruza u godini zbog bržeg tempa žetve i slabije potražnje, što pokazuje da logistika, unatoč ratu, i dalje funkcionira.
Cijene i globalna stabilnost
Prema podacima FAO-a, svjetske cijene hrane u rujnu 2025. zabilježile su blagi pad, ali su i dalje više nego prošle godine. To sugerira da se globalna ponuda žitarica zasad održava zahvaljujući opskrbi iz Ukrajine i stabilnijim transportnim tokovima. Ipak, svaki novi napad na energetsku infrastrukturu ili luke odmah se odražava na troškove sušenja, mljevenja i transporta, pa se marže izvoznika smanjuju gotovo preko noći.
Unatoč ratu i trajnim prijetnjama, Ukrajina i dalje uspijeva hraniti svijet – ne u predratnim količinama, ali uz zapanjujuću otpornost. Svaki dan otvorenih dunavskih i kopnenih ruta znači milijune tona hrane koja stiže na tržišta Afrike, Azije i Bliskog istoka. Zbog toga su zaštita infrastrukture, međunarodna pomoć i sigurnost transporta danas jednako važni kao i poljoprivredna proizvodnja sama po sebi.
