Njemačka industrijska proizvodnja i nove narudžbe ponovno bilježe pad, produbljujući zabrinutost oko izgleda najvećeg europskog gospodarstva. Najnoviji podaci pokazuju da se slabost u prerađivačkom sektoru nastavlja i krajem godine, unatoč povremenim znakovima stabilizacije koji su se pojavljivali tijekom jeseni.
Pad industrijskih ugovora posebno pogađa ključne sektore poput strojarstva, automobilske industrije i kemijskog sektora, koji su tradicionalno nositelji njemačkog izvoza. Slaba vanjska potražnja, visoki troškovi energije i oprez investitora i dalje opterećuju proizvodnju.
Uzroci dugotrajnog usporavanja
Njemačko gospodarstvo suočava se s kombinacijom strukturnih i cikličkih problema. Visoke kamatne stope u eurozoni smanjile su investicijsku aktivnost, dok su globalne geopolitičke napetosti dodatno oslabile međunarodnu trgovinu. Istodobno, tranzicija prema zelenoj industriji i elektrifikaciji zahtijeva velika ulaganja, što kratkoročno povećava troškove i smanjuje konkurentnost.
Poseban izazov predstavlja gubitak jeftine ruske energije, koji je trajno promijenio troškovnu strukturu njemačke industrije. Iako su poduzeća djelomično prilagodila proizvodnju novim uvjetima, energetska nesigurnost i dalje utječe na planiranje i narudžbe.
Posljedice za eurozonu
S obzirom na ulogu Njemačke kao glavnog ekonomskog motora eurozone, njezina industrijska slabost ima šire posljedice. Slabija potražnja iz Njemačke negativno se odražava na dobavljačke lance u srednjoj i istočnoj Europi, ali i na ukupne izglede rasta u monetarnoj uniji.
Analitičari upozoravaju da bi nastavak pada industrijske aktivnosti mogao zakočiti ionako skroman rast eurozone. Iako neke južne članice bilježe otporniju potrošnju i turizam, to zasad nije dovoljno da nadoknadi slabost industrijskog sjevera.
Mogući scenariji u narednim mjesecima
Pogledi na kratkoročni razvoj situacije ostaju podijeljeni. Optimističniji scenariji računaju na postupno smanjenje kamatnih stopa i oporavak globalne potražnje, što bi moglo potaknuti nove narudžbe. Pesimističniji pak upozoravaju da bi se industrijski pad mogao produžiti i u idućoj godini, osobito ako se ne riješe strukturni problemi konkurentnosti.
Za kreatore europske ekonomske politike njemački pad industrije predstavlja ozbiljan signal upozorenja. Bez stabilizacije u Berlinu teško je očekivati snažniji i uravnoteženiji rast cijele eurozone.
Šira slika europskog gospodarstva
Njemački industrijski pad naglašava koliko je europski rast i dalje krhak i ovisan o nekoliko ključnih gospodarstava. U trenutku kada se Europa suočava s globalnom konkurencijom, energetskom tranzicijom i geopolitičkim pritiscima, pitanje otpornosti industrijske baze postaje ključno.
Hoće li se Njemačka uspjeti izvući iz dugotrajnog usporavanja i ponovno preuzeti ulogu pokretača rasta, ostaje jedno od najvažnijih ekonomskih pitanja za eurozonu u nadolazećem razdoblju.
