Havana, Cuba
Posljednjih tjedana Kuba je postala jedno od najosjetljivijih žarišta američke vanjske politike. Donald Trump otvoreno je poručio da je “Kuba sljedeća” i da bi Washington mogao poduzeti nove korake nakon što zaključi obračun s Iranom. U isto vrijeme, njegova administracija vodi razgovore s Havannom, ali ih prati snažnim energetskim i političkim pritiskom. U praksi, riječ je prije o sustavnom gušenju kubanske ekonomije nego o klasičnom vojnom scenariju. Najteži udarac dolazi kroz blokadu ili zaustavljanje isporuka goriva, što je Kubu već gurnulo u duboku energetsku krizu. Reuters navodi da je zemlja ostala bez glavnih dobavljača, da je struja često prekidana i da su zalihe goriva iscrpljene do te mjere da su škole, bolnice i javni prijevoz pod ozbiljnim pritiskom.
Energetski pritisak kao glavno oružje
Trumpova politika prema Kubi zasad se ne čita kroz tenkove ili invaziju, nego kroz energiju. Washington je blokirao ili snažno ograničio tokove nafte prema otoku, osobito nakon promjena u Venezueli, a posljedice su brutalne: višesatni i višednevni nestanci struje, gorivo na normu i urušavanje turizma, koji je jedan od posljednjih izvora deviza za kubansku državu. Kuba je početkom godine i sama priznala da vodi razgovore sa Sjedinjenim Državama kako bi se našla rješenja za bilateralne razlike, ali je Miguel Díaz-Canel jasno poručio da pregovori ne mogu biti uvjetovani promjenom političkog sustava. Washington, međutim, paralelno održava maksimalni pritisak, što ostavlja dojam da razgovori služe više za upravljanje krizom nego za njezino rješavanje.
Kuba je u najgoroj energetskoj krizi desetljećima
Dublji problem nije samo trenutačni manjak goriva, nego činjenica da je kubanski energetski sustav izrazito ranjiv. Reuters navodi da nafta čini oko 87 posto ukupne kubanske potrošnje energije, a režije troše više nafte nego svi drugi sektori zajedno. Kad je dotok goriva presušio, struja se počela gasiti, a dio stanovništva i zdravstvenog sustava našao se na rubu funkcioniranja. To objašnjava zašto su Kubanci toliko osjetljivi na svaku promjenu američke politike. Nije riječ samo o simboličkoj blokadi, nego o svakodnevici: bez goriva nema prijevoza, nema pouzdane struje, nema stabilnog turizma i nema normalnog rada gospodarstva. Reuters je već u veljači izvijestio da je Trumpova politika “stiskanja” goriva teško pogodila i turizam, uz otkazivanje velikog broja letova i zatvaranje hotela.
Havana traži pomoć izvana, ali prostora je sve manje
Kubanske vlasti pokušavaju pronaći diplomatski izlaz. Reuters navodi da su se obratili Vatikanu kako bi posredovao i ublažio američki pritisak, dok su američki demokratski zastupnici koji su posjetili Kubu javno zatražili smirivanje retorike i povratak razgovorima. Time se pokazuje da je kubanska kriza već prešla granice bilateralnog spora i postala humanitarno i političko pitanje. Ali Washington zasad ne pokazuje znakove povlačenja. Trumpova administracija istodobno zaoštrava retoriku, uvodi ili održava sankcije i koristi energetski pritisak kao sredstvo pregovaranja. Čak i kada se pojavi privremeno odobrenje za pojedine isporuke ili izuzeci za tržište, to ne mijenja osnovnu činjenicu: Kuba ostaje u iznimno ranjivom položaju.
Je li Kuba stvarno sljedeća?
Ako se pitanje postavi doslovno, odgovor je: Trump Kuba ne tretira kao vojni cilj, nego kao sljedeću političku metu u nizu režima koje želi pritisnuti do pregovora ili slabljenja. Njegove izjave o “uzimanju” Kube i o tome da je otok “sljedeći” ukazuju na namjeru maksimalnog pritiska, ali ne i na jasan plan invazije. Najrealniji scenarij jest nastavak ekonomskog stezanja: kontrola energenata, pritisak, sankcije, politička izolacija i eventualno selektivni pregovori ako Havana popusti. Kuba je pritom već dovoljno slaba da svaka nova mjera može izazvati dodatni kolaps u energetici, turizmu i javnim uslugama. Drugim riječima, Kuba je vrlo vjerojatno sljedeća velika točka američkog pritiska. Ne zbog teritorija, nego zbog toga što je energetski i politički toliko ranjiva da Washington može pokušati dobiti ustupke bez vojne eskalacije. Upravo u tome leži njezina najveća opasnost.
