Deponija u Albaniji
Tri albanska grada — Elbasan, Fier i Tirana — između 2016. i 2020. dobila su projekte izgradnje spalionica otpada vrijedne više od 350 milijuna eura. Javnost je uvjeravana da se radi o modernim, ekološkim rješenjima, sufinanciranim kroz javno-privatna partnerstva. No ispod površine se godinama slagala jedna od najvećih korupcijskih afera u novijoj albanskoj povijesti.
Što se točno gradilo?
Spalionice su bile zamišljene kao ključni dio nacionalnog sustava gospodarenja otpadom. Projektima su upravljale privatne firme izabrane bez javnog natječaja, s minimalnim nadzorom i netransparentnim financijskim planovima.
Ugovori su uključivali dugoročne isplate iz državnog proračuna i lokalnih općina, uz dodatne klauzule o pokrivanju troškova održavanja, bez obzira rade li postrojenja ili ne.
Gdje je novac nestao?
Tijekom nekoliko godina, iz gradskog i državnog budžeta isplaćeni su deseci milijuna eura za troškove rada, održavanja i izgradnje, iako:
- Spalionica u Elbasanu nikad nije dostigla puni kapacitet,
- Spalionica u Fieru bila je zatvorena ubrzo nakon otvaranja zbog tehničkih problema,
- Postrojenje u Tirani nikad nije pušteno u puni rad.
Izvješća pokazuju da su se milijuni trošili na fiktivne radove, usluge i troškove, dok su se istodobno pojavljivale veze između izvođača i tadašnjih političkih struktura.
Tko je odgovoran?
Najistaknutije ime u aferi je bivša ministrica okoliša Lefter Koka, koja je 2023. osuđena na četiri godine zatvora zbog zlouporabe položaja i sumnje na pranje novca. U istragu su uključeni i drugi bivši državni službenici, privatni investitori i suradnici ministarstva.
Dokazi uključuju:
- izravne uplate s računa podizvođača na privatne račune dužnosnika,
- krivotvorene situacijske izvještaje o radovima,
- ugovore potpisane nakon isteka zakonskih rokova, bez nadzora.
Reakcija javnosti i međunarodne zajednice
Skandal je pokrenuo val prosvjeda diljem Albanije, posebice u gradovima gdje su spalionice planirane. Građani su zahtijevali reviziju projekata i vraćanje novca u proračun.
Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) uključio se u istragu, upozorivši na visoki rizik od sistemske korupcije kod javno-privatnih partnerstava u sektoru okoliša. Organizacija Transparency International istaknula je ovaj slučaj kao primjer kako korupcija može narušiti povjerenje građana i paralizirati institucije.
