Europsko tržište rada u posljednjih je nekoliko godina prošlo duboke promjene. Nakon snažnog udara pandemije COVID-19, oporavak zapošljavanja bio je brži nego što su mnogi analitičari očekivali. Stopa nezaposlenosti u eurozoni pala je na povijesno niske razine, a tržište rada pokazuje veću otpornost nego u prethodnim krizama.
Ipak, pozitivni pokazatelji ne otkrivaju cijelu sliku. Iza statistike o zaposlenosti kriju se strukturne promjene koje dugoročno mijenjaju način rada, zapošljavanja i odnosa između poslodavaca i radnika.
Pad nezaposlenosti uz nove razlike
U većini država eurozone nezaposlenost se tijekom 2025. i početkom 2026. stabilizirala ili dodatno smanjila. Tome su pridonijeli državni poticaji, fleksibilniji oblici zapošljavanja i snažnija potražnja za radnom snagom u određenim sektorima.
No istodobno su se produbile razlike između pojedinih skupina radnika i država članica. Mladi i dugotrajno nezaposleni i dalje se teže uključuju na tržište rada, dok su razlike između sjevernih i južnih članica eurozone i dalje izražene. Industrijski jače zemlje bilježe stabilniju zaposlenost, dok su gospodarstva snažno oslonjena na usluge osjetljivija na vanjske šokove.
Automatizacija i utjecaj umjetne inteligencije
Jedan od ključnih čimbenika promjena na tržištu rada jest ubrzana automatizacija i širenje umjetne inteligencije. Poslodavci sve češće uvode digitalne alate i automatizirane procese kako bi povećali produktivnost i smanjili troškove, osobito u administraciji, logistici i proizvodnji.
To ne dovodi nužno do masovnog nestanka radnih mjesta, ali mijenja strukturu poslova. Rutinski i ponavljajući poslovi sve se češće automatiziraju, dok raste potražnja za radnicima s digitalnim, tehničkim i analitičkim vještinama.
Pritisak na radnike i potreba za novim vještinama
U takvom okruženju radnici su pod sve većim pritiskom da se prilagođavaju. Cjeloživotno učenje, prekvalifikacija i stjecanje novih kompetencija postaju ključni uvjeti za zadržavanje konkurentnosti na tržištu rada.
Brojne države članice i europske institucije povećale su ulaganja u obrazovanje i programe osposobljavanja, s naglaskom na digitalne vještine i tehnološka zanimanja. No uspjeh tih politika ovisit će o brzini provedbe i dostupnosti obrazovanja svim društvenim skupinama.
Kvaliteta radnih mjesta u fokusu
Uz broj zaposlenih, sve veću pozornost privlači i kvaliteta radnih mjesta. Iako fleksibilni oblici rada omogućuju lakše zapošljavanje, u nekim sektorima oni su povezani s nesigurnim ugovorima, nižim plaćama i slabijom socijalnom zaštitom.
Europske politike sve češće naglašavaju potrebu uravnoteženja fleksibilnosti i sigurnosti, s ciljem osiguranja stabilnijih uvjeta rada i dugoročne održivosti tržišta rada.
Tržište rada u prijelaznom razdoblju
Eurozona u 2026. ulazi u razdoblje u kojem se oporavak nakon pandemije isprepliće s dubokim tehnološkim promjenama. Pad nezaposlenosti pokazuje otpornost gospodarstva, ali istodobno otkriva nove izazove povezane s automatizacijom, demografskim promjenama i nejednakostima.
Budući razvoj tržišta rada ovisit će o sposobnosti europskih država da usklade tehnološki napredak s društvenom uključivošću, kako bi koristi rasta bile ravnomjernije raspodijeljene među radnicima i regijama.
