Kanarski otoci
Vlada Kanarskih otoka zatražila je od Europske komisije značajno pojačanje prisutnosti Frontexa: Dodatne zrakoplove, brodove, radare i stalne operativne timove. Uz nadzor granica, regionalne vlasti žele da buduća uredba o Frontexu izričito omogući sudjelovanje u humanitarnom zbrinjavanju i spašavanju na moru, kao i veću ulogu lokalnih vlasti u planiranju operacija. Poseban status regije — kao izdvojenog područja Europske unije — dodatno pojačava zahtjev da se pristupi Kanarima s više institucionalne pažnje i resursa.
Brojke iza pritiska: novi rekordi i visoka smrtnost
U 2023. i 2024. godini Kanari su zabilježili povijesne rekorde dolazaka migranata preko tzv. atlantske rute — morskim putem iz Mauritanije, Senegala i Maroka. U 2024. godini zabilježeno je gotovo 47.000 dolazaka, najviše od početka vođenja statistika. Iako su dolasci u prvoj polovici 2025. nešto manji, vlasti predviđaju novi jesenski val, uz opasnosti koje nosi pojačan promet na jednoj od najopasnijih migracijskih ruta na svijetu.
Tko dolazi i zašto: Novi uzorci migracija
Najzastupljenije nacionalnosti među pridošlima u 2025. su državljani Malija, Maroka, Senegala i Mauritanije. Rastuće političke nestabilnosti, gospodarska nesigurnost i klimatski poremećaji u tim regijama pridonose valovima iseljavanja. Istodobno, krijumčarske mreže brzo se prilagođavaju potražnji, nudeći polaske s novih lokacija i koristeći improvizirana plovila, često bez navigacijske opreme ili dostatne sigurnosti.
Spašavanje koje izostaje: Frontex bez ovlasti
Unatoč manjem ukupnom broju dolazaka, broj smrtno stradalih i nestalih na ovoj ruti ostaje alarmantan. Samo od siječnja do svibnja 2025. zabilježeno je najmanje 1.865 slučajeva smrti ili nestanka. Tragedija kod El Hierra u svibnju, gdje je poginulo sedam osoba, među kojima i četvero djece, dodatno je potaknula pozive na širenje mandata Frontexa. Kanarske vlasti traže da agencija ne bude ograničena samo na nadzor, već da ima i operativnu ulogu u spašavanju života.
Djeca bez pratnje: Sustav pod pritiskom
Veliki izazov predstavlja i rast broja maloljetnika bez pratnje. Trenutno ih je više od 5.000 pod skrbništvom autonomne zajednice, što višestruko premašuje kapacitete. Manje od 15 % njih ima riješen boravišni status, što otežava školovanje, integraciju i pravnu zaštitu. Druge španjolske regije, poput Baleara, već su zatražile sudskom odlukom da se privremeno zaustavi premještanje djece s Kanara, pozivajući se na vlastite kapacitetske probleme.
Što Frontex trenutačno radi — i što bi se moglo promijeniti
Trenutna prisutnost Frontexa na Kanarima uključuje identifikaciju, analizu i izviđanje, a povremeno i pomorsku potporu kroz operaciju Hera. Kanari sada traže stalno raspoložive resurse i jasne protokole koji bi omogućili učinkovitiju i humaniju obradu dolazaka. Europski pakt o migracijama i azilu, koji je stupio na snagu 2024., a u punu primjenu ulazi 2026., predviđa obveznu, ali fleksibilnu solidarnost među državama članicama, uključujući mogućnosti relokacije ili financijskih doprinosa.
