Kina je pojačala pritisak na europske prijestolnice kako bi zaustavila ili ublažila novi zakon Europske unije poznat kao “Made in Europe”, upozorivši da bi u suprotnom mogla uvesti protumjere. Riječ je o prijedlogu koji bi trebao ojačati europsku industriju, ali istodobno ograničiti pristup stranih kompanija ključnim tržištima unutar EU.
Što predlaže EU?
Europska komisija u ožujku je predstavila Industrijski akceleracijski zakon, koji ima za cilj dati prednost europskim proizvodima u javnim nabavama, posebno u strateškim sektorima poput automobilske industrije, zelene tehnologije, čelika i aluminija.
Prijedlog također uvodi strože uvjete za strana ulaganja veća od 100 milijuna eura u područjima poput baterija, električnih vozila, solarnih panela i kritičnih sirovina.
U određenim slučajevima, kompanije iz zemalja koje dominiraju globalnim tržištem morale bi osnivati zajednička poduzeća s europskim partnerima, dijeliti tehnologiju te zapošljavati značajan udio radnika iz EU-a.
Kina vidi diskriminaciju
Peking smatra da je zakon usmjeren upravo protiv kineskih kompanija. Kineski dužnosnici tvrde da bi takve mjere predstavljale diskriminaciju i kršenje načela slobodne trgovine.
Kineske ambasade diljem Europe već su prenijele stav Pekinga nacionalnim vladama, tražeći izmjene prijedloga. Upozorenje je jasno: ako EU nastavi bez značajnih promjena, Kina će odgovoriti protumjerama.
Podjele unutar Europske unije
Unutar EU-a ne postoji jedinstven stav. Francuska zagovara strože uvjete i snažniju zaštitu domaće industrije, dok Njemačka i neke druge zemlje preferiraju uravnoteženiji pristup koji uključuje i suradnju s partnerima izvan Europe.
Dio država također upozorava da bi stroža pravila mogla povećati troškove i ograničiti pristup inovacijama, što bi dugoročno moglo naštetiti konkurentnosti europskog gospodarstva.
Princip uzajamnosti
Jedan od ključnih elemenata prijedloga je princip uzajamnosti. EU želi otvoriti svoje tržište samo onim zemljama koje omogućuju sličan pristup europskim kompanijama.
Kina zasad nema takav sporazum s EU-om, ali tvrdi da je spremna pregovarati o bilateralnom dogovoru o javnoj nabavi.
