Dronovi
Dronovi su od rekreativnih letjelica postali ključni vojni alat i sigurnosna prijetnja. Koriste se za izviđanje, napade i sabotaže, a jednako predstavljaju opasnost i na bojištu i iznad civilnih objekata poput zračnih luka, energetskih postrojenja ili luka. Zato države sve više ulažu u protudronske sustave. Obrana od dronova temelji se na dvije ključne faze: otkrivanje i neutralizacija.
Kako se dronovi otkrivaju
Moderne letjelice često su male, izrađene od plastike ili kompozita i lete na malim visinama, što ih čini teško uočljivima klasičnim radarima. Zato se koriste sustavi kombiniranog nadzora:
- Taktički radari nove generacije sposobni su razlikovati dron od ptice ili druge smetnje.
- Optičke kamere visoke rezolucije omogućuju vizualnu potvrdu cilja.
- Akustični senzori prepoznaju specifičan zvuk propelera.
- Radiofrekvencijski sustavi detektiraju komunikaciju između drona i operatora.
Takva integrirana detekcija smanjuje broj lažnih uzbuna i omogućuje pravovremenu reakciju.
Elektroničko ometanje – prva linija obrane
Najraširenija metoda neutralizacije dronova je ometanje radio-signala i GPS navigacije. Sustavi za elektroničko ratovanje emitiraju snažne signale koji prekidaju vezu između drona i operatera. Letjelica tada gubi kontrolu ili je prisiljena sletjeti izvan zabranjene zone.
Ovakva metoda smatra se najisplativijom, jer djeluje protiv većine komercijalno dostupnih dronova i ne zahtijeva uništavanje letjelice. Upravo zato koristi se za zaštitu kritične infrastrukture, državnih institucija i vojno značajnih objekata.
Presretanje i uništavanje – kad ometanje nije dovoljno
U situacijama kada dron ima napredne navigacijske sustave ili je imun na ometanje, potrebno ga je fizički neutralizirati. Razvijaju se različita rješenja:
- Presretački dronovi koji se sudaraju s ciljem ili ispaljuju mreže.
- Niskobudžetni projektili koji brzo pogađaju metu i ruše je na tlo.
- Laserski sustavi koji uništavaju dron visokom energijom bez eksploziva.
Takva rješenja posebno su važna na bojištu, gdje dronovi često nose eksploziv i predstavljaju izravnu prijetnju vojnicima.
Civilni sektor sve češća meta
Protudronska tehnologija više nije ograničena na vojsku. Zračna luka Gatwick u Ujedinjenom Kraljevstvu bila je zatvorena zbog neidentificiranog drona, energetska postrojenja su meta sabotaža, a u Europi i SAD-u rastu prijave o izviđanju industrijskih pogona i lučkih terminala.
Zbog toga vlade ulažu u nacionalne sustave zaštite zračnog prostora s manjim dometom, a privatne kompanije uvode protudronske sustave kao dio sigurnosne infrastrukture.
Ekonomija obrane – presudan faktor
Jedan od najvećih izazova je odnos cijene napada i obrane. Dron koji košta nekoliko tisuća eura može biti oboren raketom koja stoji više stotina tisuća eura, što je dugoročno neodrživo. Zato se razvijaju sustavi male cijene i visoke učinkovitosti, posebno namijenjeni masovnim napadima dronova kakvi su viđeni u Ukrajini i na Bliskom istoku.
Najefikasnija obrana od dronova temelji se na slojevitom pristupu: najprije detekcija kombinacijom radarskih, optičkih i akustičnih senzora, zatim elektroničko ometanje kao prva linija obrane, a po potrebi – fizičko uništavanje presretačima ili laserskim sustavima. Budući da dronovi postaju sve pametniji i jeftiniji, borba protiv njih postaje pitanje tehnološke utrke u kojoj prednost imaju oni koji brzo kombiniraju različite metode zaštite.
