Rat s Iranom dramatično je povećao strateški značaj Južnog Kavkaza, koji se sve više profilira kao jedan od rijetkih stabilnih koridora između Europe i Azije. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca i poremećaji u drugim pomorskim rutama preusmjerili su promet prema kopnenim alternativama.
Posebno se ističe tzv. Srednji koridor, prometna i logistička ruta koja povezuje Kinu i Europu preko središnje Azije i Južnog Kavkaza, zaobilazeći Iran i Rusiju.
„Ovo je prilika unutar krize“, ističu analitičari, naglašavajući da je taj koridor trenutačno jedna od rijetkih funkcionalnih veza između istoka i zapada.
Srednji koridor dobiva na važnosti
Srednji koridor već je posljednjih godina dobivao na važnosti, osobito nakon početka rata u Ukrajini. Promet robe tom rutom višestruko je porastao, iako još uvijek čini manji dio ukupne trgovine između Europe i Azije.
Zbog poremećaja u Perzijskom zaljevu i Crvenom moru, gdje su napadi na brodove dodatno destabilizirali pomorski promet, ova kopnena ruta sada postaje još važnija.
Zaobilazak Afrike, koji je alternativa pomorskim rutama, produžuje transport za više od deset dana, što dodatno povećava interes za brže kopnene pravce.
Azerbajdžan kao energetski dobitnik
Za Azerbajdžan, koji raspolaže značajnim energetskim resursima, rat donosi i konkretne gospodarske koristi. Rast cijena nafte povećava prihode od izvoza, a procjene govore o stotinama milijuna dolara dodatnih prihoda mjesečno.
Istodobno, zemlja povećava isporuke prirodnog plina kako bi nadoknadila smanjenu opskrbu iz Perzijskog zaljeva. Europa trenutačno dio svojih potreba već pokriva uvozom iz Azerbajdžana, a planira se daljnje povećanje tih količina u narednim godinama.
Geopolitički uspon tranzitnih država
Uz Azerbajdžan, i Gruzija i Armenija dobivaju na važnosti kao tranzitne države. U srednjem i dugom roku, regija bi mogla postati jedan od glavnih kopnenih mostova između Europske unije i Kine.
Takav razvoj događaja daje nov politički i gospodarski značaj državama koje su dosad bile na periferiji globalnih tokova.
Rat prijeti stabilnosti regije
Unatoč novim prilikama, rat istodobno donosi i ozbiljne rizike. Stabilnost je ključna za funkcioniranje Srednjeg koridora, a svaki širi sukob u regiji mogao bi ugroziti njegov razvoj.
Azerbajdžan se nalazi u posebno osjetljivoj poziciji. S jedne strane održava bliske veze s Izraelom, dok s druge strane pokušava očuvati odnose s Iranom.
Napetosti su već eskalirale kada su iranski dronovi pogodili ciljeve u azerbajdžanskoj enklavi Nahčivan, što je izazvalo oštre reakcije i privremeno pogoršalo odnose između dviju država.
Infrastrukturni projekti pod pritiskom
Rat također dovodi u pitanje velike infrastrukturne projekte u regiji. Jedan od njih je planirani prometni koridor koji bi povezao Azerbajdžan s Turskom preko Armenije, čime bi se otvorila nova logistička ruta.
Projekt ima snažnu međunarodnu podršku, ali njegova realizacija ovisi o stabilnosti u regiji i odnosima s Iranom, koji s nepovjerenjem gleda na povećani američki utjecaj u neposrednom susjedstvu.
Ravnoteža između prilike i rizika
Za zemlje Južnog Kavkaza ključni je cilj održati stabilnost i izbjeći širenje sukoba. Azerbajdžan posebno nastoji izbjeći scenarij potpunog kolapsa Irana, koji bi mogao izazvati val nestabilnosti i migracija.
Istodobno, slabiji Iran povećava geopolitičku važnost regije kao alternativnog koridora između istoka i zapada.
Nova geopolitička karta
Rat s Iranom ubrzano mijenja globalne trgovinske i energetske tokove. Južni Kavkaz, koji je dugo bio periferno područje velikih geopolitičkih procesa, sada postaje jedno od ključnih čvorišta.
Hoće li ta uloga ostati trajna ovisit će o razvoju sukoba, ali već sada je jasno da je regija iz krize izašla s novom strateškom težinom.
