Dronovi
Koncept “zida dronova” – sustava obrane od bespilotnih letjelica – pojavljuje se kao jedna od ključnih tema u europskim raspravama o sigurnosti nakon nedavnih incidenata nad Danskom. Dok Rusija sve češće koristi bespilotne letjelice u ratnim operacijama i prekoračenjima zračnog prostora, Europa se pita: Može li uspostaviti kolektivni obrambeni štit?
Zašto “zid dronova”?
Napadi bespilotnim letjelicama, uključujući upade u danski zračni prostor, pokazuju da tradicionalni sustavi protuzračne obrane nisu u potpunosti prilagođeni novoj vrsti prijetnje. Dronovi su jeftini, brzi i mogu djelovati u grupama, čime tradicionalni radari i mlazni avioni često ne uspijevaju odgovoriti pravovremeno. Time raste potreba za mrežom protudronskih tehnologija – radarima, sustavima ometanja, preciznim presretanjima i koordiniranom obranom.
Strateške i tehničke komponente
Sustav “zida dronova” obuhvatio bi:
- Zonu radarne pokrivenosti koja detektira male leteće objekte;
- Elektroničko ometanje koje blokira komunikaciju i kontrolu dronova;
- Laserske sustave i kinetičke presretač koji mogu onesposobiti bespilotne letjelice u letu;
- Modularne granične barijere u zračnom prostoru iznad strateških zona.
Ključ je interoperabilnost – integracija nacionalnih sustava u jedinstvenu mrežu kroz EU i NATO, kako bi se izbjegla fragmentacija odgovora.
Politički izazovi i troškovi
Projekt zida suočava se s nizom prepreka:
- Države članice razlikuju se u financijskoj spremnosti da sudjeluju u izgradnji i održavanju zajedničkih sustava.
- Strah od eskalacije: Rusija može doživjeti instalaciju kao provokaciju i odgovoriti novim prijetnjama.
- Suverenitet – neke države oprezne su u prepuštanju kontrole nad vlastitim zračnim prostorom zajedničkim tijelima.
- Tehnološki rizici i kompatibilnost, posebno kod zastarjelih sustava koje imaju manje države.
Troškovi izgradnje i održavanja ovakvog sustava mogli bi se mjeriti milijardama eura, a odlučnost EU prema obrambenim ulaganjima i zaštiti granica testirat će se upravo kroz ovakve ambiciozne projekte.
Danska kao laboratorij ideje
Danska je u žiži pozornosti zbog incidenata ruskim dronovima nad njenim teritorijem. Kao država koja razmatra “zid dronova”, Danska može poslužiti kao testna platforma za eksperimentalne sustave i model koordinacije među skandinavskim i baltičkim partnerima. Njena geografska pozicija i blizina Arktika čine je strateški važnom za nadzor u sjevernoj Europi.
Što Europa može učiniti sada
- Brza investicija u protudronske tehnologije i pilot-projekt u strateškim zonama.
- Jačanje obrambene koordinacije kroz zajedničke redare i operativne centre u EU/NATO.
- Zajednički proračun za obrambene projekte koji podržavaju i najslabije članice.
- Uspostava zakonskih i diplomatskih mehanizama za zajednički odgovor na kršenja zračnog prostora.
- Tehnička i obavještajna suradnja s državama pogođenima prijetnjama iz Rusije.
Pitanje jesu li Europske države spremne izgraditi “zid dronova” visoko je na dnevnom redu europske sigurnosti. Dok Rusija sve agresivnije testira granice, Europa bi morala odlučno i strateški odgovarati. Kraj turbulentnog razdoblja neće donijeti tehnologija sama po sebi – već politička volja, koordinacija i držanje obrambenih linija u novom dobu u kojem zračni spektar postaje najčešće korišteni bojišni prostor između država.
