FSB sjedište
Njemačke sigurnosne službe upozoravaju da Rusija provodi novu fazu hibridnog rata koristeći mrežu tzv. agenata niske razine – uglavnom običnih građana koje regrutira putem interneta ili društvenih mreža i kojima plaća simbolične iznose kako bi prikupljali informacije ili počinili manje sabotaže. Ti pojedinci nemaju formalnu obuku i često nisu svjesni da sudjeluju u širem obavještajnom sustavu, ali njihovo djelovanje, kad se koordinira na nacionalnoj razini, predstavlja ozbiljan sigurnosni rizik.
Kako djeluje mreža
Prema podacima njemačke obavještajne zajednice, regrutacija se odvija putem anonimiziranih komunikacijskih kanala i digitalnih platformi. Agenti niske razine dobivaju zadatke poput fotografiranja vojnih objekata, snimanja kritične infrastrukture dronom, lijepljenja propagandnih poruka ili narušavanja javnog reda manjim sabotažama. Plaćeni su u gotovini ili kriptovalutama, što otežava njihovo otkrivanje i povezivanje s ruskim državnim strukturama.
Ono što čini ovu mrežu posebno opasnom jest njezina raspršenost – mali, izolirani incidenti na prvi pogled izgledaju kao vandalizam ili pojedinačni slučajevi, ali kada se analiziraju zajedno, otkriva se obrazac koordiniranog djelovanja s ciljem slabljenja unutarnje sigurnosti Njemačke.
Zašto je Njemačka posebno izložena
Njemačka je posljednjih godina protjerala brojne ruske diplomate i razbila nekoliko špijunskih mreža, zbog čega Moskva sve više koristi nižu razinu operativaca kako bi zadržala prisutnost na terenu. Dodatno, Njemačka je jedno od ključnih središta NATO-a, dom je velikog broja vojnih baza i logističkih centara, a ujedno je političko i ekonomsko središte Europske unije.
Njemačke vlasti navode kako je zabilježen porast incidenata povezanih s dronovima blizu vojnih zona, pokušaja sabotaže željezničkih sustava, energetskih objekata i komunikacijskih veza. Neki od osumnjičenih izjavili su da su mislili da sudjeluju u „online zadacima za zaradu“, a ne u aktivnostima koje predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
Šira strategija hibridnog rata
Analitičari ističu da je Rusija prešla s klasičnih metoda špijunaže na asimetrični pristup – umjesto profesionalnih agenata, koristi mrežu malih operativaca koji čine ono što izgleda kao niz sitnih incidenata, ali u konačnici podrivaju povjerenje u institucije i sigurnosne sustave. Ovaj model otežava dokazivanje izravne povezanosti s ruskom državom te smanjuje rizik političke eskalacije.
Što to znači za Europu i Hrvatsku
Njemačka je pozvala članice Europske unije na pojačanu razmjenu obavještajnih podataka i usklađene mjere protiv digitalne regrutacije. Za Hrvatsku, kao članicu NATO-a i EU-a, ovo je važan signal da se sigurnosne prijetnje više ne odvijaju samo kroz visoku diplomaciju ili kibernetičke napade, nego i kroz lokalne zajednice i pojedince koji mogu postati instrument stranih interesa.