Mađarski premijer Viktor Orbán otputovao je u Moskvu na sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, naglašavajući kako je cilj osigurati dovoljno plina i nafte za nadolazeću zimu. Budimpešta tvrdi da energetska sigurnost mora biti iznad političkih razlika, pa Orbán nastavlja strategiju suradnje s Moskvom unatoč sankcijama Europske unije i ratu u Ukrajini.
Uz energetsku suradnju, Orbán se ponovno ponudio kao potencijalni posrednik u mirovnim razgovorima o Ukrajini. Takva retorika daje do znanja da Mađarska želi zadržati ulogu „posebnog glasnika“ između Rusije i Zapada, premda taj pristup nailazi na snažne kritike unutar EU-a.
Energetska ovisnost kao temelj mađarskog pristupa
Mađarska već godinama znatan dio plina i nafte uvozi iz Rusije. Za Orbánovu vladu to je i političko pitanje – osiguranje stabilnih cijena energenata presudno je za domaću potporu i gospodarsku stabilnost. Visoka volatilnost tržišta energenata u Europi i nesigurnost opskrbnih ruta dodatno potiču Budimpeštu da održava povezanost s ruskim dobavljačima.
U tom kontekstu, sastanak s Putinom predstavlja nastavak pragmatične politike – Orbán njeguje odnos koji Mađarskoj donosi energetske garancije, ali i otvara pitanja lojalnosti unutar europskih saveza.
Odnosi s EU-om i rizik političke izolacije
Orbánov posjet Moskvi dolazi u trenutku kad EU želi održati jedinstveni stav prema Rusiji. Više država članica već je ranije kritiziralo Mađarsku zbog blokiranja zajedničkih odluka, uključujući sankcije i pomoć Ukrajini. Takvo ponašanje Mađarsku sve više izolira unutar Unije i potiče rasprave o tome koliko se Budimpešta doista može smatrati pouzdanim partnerom.
S druge strane, Rusija koristi ovakve susrete kako bi pokazala da nije u potpunosti politički izolirana. Iz perspektive Moskve, Mađarska je kanal kroz koji je moguće slati poruke Zapadu i otvarati teme mirovnih razgovora.
Značenje za europsku sigurnost
Mađarski stav pokazuje koliko su energetska politika i geopolitika usko povezane. Iako je EU u javnosti čvrsto opredijeljena protiv ruskog utjecaja, pojedine države i dalje ovise o ruskim energentima – što potkopava jedinstvenost europske politike prema Moskvi.
Susret Orbán–Putin još jednom je pokazao da energetska realnost i politički interesi mogu nadjačati zajedničke europske ciljeve. Za Europsku uniju to otvara pitanje dugoročne otpornosti i mogućnosti stvaranja koherentne energetske i sigurnosne strategije.
Mađarska tako ostaje u poziciji države koja balansira na rubu – između Bruxellesa i Moskve, između energetskih potreba i političkog legitimiteta – pokazujući koliko je europska jedinstvenost osjetljiva u doba geopolitičkih kriza.
