Primirje između Izraela i Hamasa, koje je nedavno stupilo na snagu uz posredovanje Sjedinjenih Država, Egipta i Katara, ozbiljno je ugroženo nakon što je Izrael priopćio da su njegove snage u području Rafaha na jugu Gaze napadnute protutenkovskim oružjem i snajperskom vatrom. Izrael tvrdi da je time prekršen dogovor te je obustavio ulazak humanitarne pomoći u Gazu do daljnjega i pokrenuo zračne napade na ono što označava infrastrukturom Hamasa (tunele, skladišta oružja i zapovjedne točke).
Prema podacima zdravstvenih vlasti u Gazi, u izraelskim udarima poginulo je najmanje 18 ljudi, među njima žene i djeca; pojedini izvori navode i višu brojku od oko 29 poginulih. Izraelska je vojska potvrdila da je u incidentima na jugu Gaze došlo i do žrtava među njihovim pripadnicima.
Što je dosad ostvareno, a što zapelo
Primirje je predviđalo razmjenu talaca i zatočenika te postupno povećanje dopreme hrane, goriva i lijekova. Prema dosad potvrđenim podacima, Hamas je oslobodio 20 živih talaca, dok je Izrael pustio oko 1.900–2.000 palestinskih zatvorenika i pritvorenika. Hamas je također predao posmrtne ostatke 12 od 28 izraelskih talaca koji su tijekom rata smrtno stradali; za preostale tvrdi da su zatrpani pod ruševinama i da je za njihovo izvlačenje potrebna teška mehanizacija i sigurnosni dogovor na terenu.
Dodatna točka prijepora je Rafah – ključni prijelaz za pomoć i kretanje ljudi. Izrael je signalizirao da neće ponovno otvoriti prijelaz dok Hamas ne ispuni preuzete obveze, što izravno usporava humanitarne isporuke. Istodobno, Hamas tvrdi da izraelska kontrola pojedinih zona i “žuta linija” – crta iza koje su se izraelske snage trebale povući – otežavaju i razmjenu posmrtnih ostataka i praktičnu provedbu dogovora.
Humanitarna slika i sigurnosni rizici
Humanitarni uvjeti u Gazi ostaju izrazito teški. Međunarodne procjene govore o raširenoj nesigurnosti hrane i riziku od gladi u dijelovima enklave. Zdravstveni sustav i dalje radi na rubu mogućnosti, a prekidi isporuka goriva i struje povećavaju troškove sušenja žita, hladnog lanca i rada bolnica. Svako zatvaranje koridora za pomoć odmah multiplicira pritisak na civilno stanovništvo.
Sjedinjene Države pritom upozoravaju na mogućnost daljnjih napada i provokacija koje bi mogle u potpunosti urušiti primirje. Egipat i Katar vode intenzivne razgovore kako bi se obnovila isporuka pomoći i nastavio proces razmjene, no povjerenje je narušeno i napetosti ostaju visoke.
Otvorena strateška pitanja
Čak i ako se pošiljke pomoći žurno obnove, ključne točke ostaju neriješene:
- status Hamasa u budućem upravljanju Gazom i sigurnosna jamstva za Izrael
- razoružanje i mehanizmi nadzora prekida vatre
- povratak i identifikacija posmrtnih ostataka talaca
- trajna regulacija graničnih prijelaza i raspored izraelskih snaga uz “žutu liniju”
Bez jasnog dogovora o tim pitanjima, svako novo oružano sučeljavanje može se brzo preliti u ponovni, široki ratni ciklus.
Što može uslijediti
Ako se napadi nastave, Izrael najavljuje oštrije vojne akcije. Hamas, pak, tvrdi da poštuje primirje te da incidenti proizlaze iz izraelskih kršenja dogovora i nedostatka koordinacije na terenu. Sljedeći dani bit će presudni: ili će se dogovor stabilizirati kroz nastavak razmjene i obnovu humanitarnih isporuka, ili će kolabirati, s teškim posljedicama za civile i regionalnu sigurnost.
