Plaće ilustracija
Razlike u plaćama među europskim državama oduvijek su bile pokazatelj gospodarske neravnoteže, kvalitete upravljanja i porezne politike pojedinih zemalja. Dok neke zemlje bilježe stabilan rast osobnih primanja, druge se još uvijek bore s posljedicama inflacije, ekonomskih reformi ili političke nestabilnosti. U vremenu kad su cijene hrane, energije i stanovanja postale izazov za kućne budžete diljem kontinenta, pitanje stvarne visine neto plaća postaje ključno za razumijevanje standarda života u Europi.
Što je neto plaća i zašto je važna
Neto plaća predstavlja iznos koji radnik zapravo primi na svoj račun nakon što se oduzmu svi porezi, doprinosi i obvezne naknade. Ona najbolje odražava realnu kupovnu moć zaposlenih građana, pogotovo kada se promatra u kontekstu troškova života, socijalnih beneficija i opće inflacije.
Neto plaće po državama
U nastavku donosimo najnovije dostupne podatke o prosječnim mjesečnim neto plaćama u svim europskim državama:
Albanija: oko 680 €
Andora: oko 2 350 €
Austrija: oko 3 200 €
Bjelorusija: oko 600 €
Belgija: oko 2 630 €
Bosna i Hercegovina: oko 810 €
Bugarska: oko 1 014 €
Cipar: oko 2 020 €
Češka: oko 1 490 €
Danska: oko 4 030 €
Estonija: oko 1 560 €
Finska: oko 2 880 €
Francuska: oko 2 660 €
Hrvatska: oko 1 448 €
Irska: oko 3 350 €
Island: oko 3 895 €
Italija: oko 2 020 €
Kosovo: oko 550 €
Latvija: oko 1 305 €
Litva: oko 1 436 €
Luksemburg: oko 4 086 €
Malta: oko 1 507 €
Moldova: oko 594 €
Njemačka: oko 2 700 €
Nizozemska: oko 3 770 €
Norveška: oko 3 528 €
Poljska: oko 1 472 €
Portugal: oko 1 412 €
Rumunjska: oko 1 134 €
Rusija: oko 888 €
San Marino: oko 2 630 €
Sjeverna Makedonija: oko 738 €
Srbija: oko 933 €
Slovačka: oko 1 160 €
Slovenija: oko 1 600 €
Španjolska: oko 2 048 €
Švedska: oko 2 936 €
Švicarska: oko 5 811 €
Turska: oko 507 €
Ukrajina: oko 316 €
Ujedinjeno Kraljevstvo: oko 2 778 €
Regionalne razlike i uvjeti
Kada se ove brojke stave u kontekst, postaje jasno koliko su duboke razlike između istoka i zapada Europe. Dok su plaće u zapadnoeuropskim državama, poput Švicarske, Luksemburga, Norveške i Irske, iznad 3 000 ili čak 5 000 eura mjesečno, mnoge države jugoistoka Europe, uključujući Ukrajinu, Albaniju, Kosovo i Moldovu, još uvijek ne prelaze prag od 1 000 eura. Te razlike dodatno se pojačavaju kada se promatra i struktura troškova života – dok je u Njemačkoj prosječna neto plaća dovoljna za stabilan životni standard, u nekim istočnoeuropskim zemljama taj iznos tek pokriva osnovne potrebe.
Hrvatska se, s prosjekom od 1 448 eura neto, nalazi točno na sredini europskog spektra. Taj podatak stavlja je u istu kategoriju s Litvom, Poljskom i Estonijom. Međutim, još uvijek je znatno ispod zapadnih zemalja, a i dalje nešto iznad svojih susjeda u regiji, poput Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije.
Utjecaj porezne politike i životnih troškova
Važno je naglasiti da neto plaće ne ovise samo o razini razvijenosti gospodarstva, već i o poreznoj politici. Tako primjerice u Belgiji radnici zadrže samo oko 60 % svoje bruto plaće, dok u Cipru i Švicarskoj zadrže čak do 84 %. Osim toga, obiteljski status, broj djece i vrsta zaposlenja mogu dodatno utjecati na konačni iznos koji zaposlenik primi.
Ono što zabrinjava jest činjenica da u brojnim zemljama neto plaće ne prate realni rast cijena. Inflacija, osobito ona povezana s troškovima stanovanja i energenata, pojela je značajan dio rasta plaća, osobito u srednjoj i istočnoj Europi. Uz to, povećana migracija radne snage iz zemalja s nižim primanjima prema zapadu dodatno stvara pritisak na tržišta rada u manjim gospodarstvima.
Zaključno
Razlike u neto plaćama diljem Europe ostaju duboke i uporne. Dok pojedine zemlje uspijevaju održati visoke razine životnog standarda, druge još uvijek traže put prema pravednijem sustavu raspodjele dohotka. U tom kontekstu, pregled neto plaća otkriva društvene nejednakosti i jasno upućuje na ekonomske izazove koji stoje pred europskim kontinentom u godinama koje dolaze.
