Izrael i Palestina zastave
Izrael i Sjedinjene Države predstavili su okvir za okončanje rata u Gazi. Ključna je vijest da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu prihvatio američki plan, dok je Hamas objavio uvjetno prihvaćanje pojedinih elemenata, uključujući oslobađanje svih izraelskih talaca uz razmjenu za palestinske zatvorenike i prepuštanje upravljanja Gazom neovisnoj, tehnokratskoj palestinskoj administraciji. Predsjednik Donald Trump poručio je da bi Izrael trebao odmah obustaviti bombardiranje kako bi se omogućila provedba prvih koraka, a Hamasu se čeka za formalno očitovanje.
Kakva je situacija zaključno s jučer?
- Hamasov odgovor: u službenoj izjavi Hamas prihvaća razmjenu talaca za zatvorenike i otvara prostor za pregovore preko posrednika; podržava i osnivanje tehnokratske palestinske uprave u Gazi uz arapsku potporu. No dugoročni status i pitanje prava Palestinaca prebacuju se na širi, „nacionalni okvir”.
- Trumpov pritisak: američki predsjednik tvrdi da je Hamas „spreman na mir”, poziva Izrael da zaustavi udare i produljuje rok Hamasu do kraja vikenda; upozorava i na „teške posljedice” ako prijedlog bude odbijen.
- Na terenu: unatoč političkim signalima, izraelska vojska nastavila je s napadima u Gazi; dužnosnici navode da se priprema prvi korak plana – razmjena talaca – čim se stvore „odgovarajući uvjeti”.
Glavne točke plana
Okvir predviđa:
- Trenutačno primirje i pauzu u izraelskim operacijama;
- Oslobađanje svih talaca (živih i poginulih) uz razmjenu za palestinske zatvorenike;
- Fazno povlačenje izraelskih snaga iz gusto naseljenih područja;
- Razoružanje Hamasa i ostalih militantnih skupina;
- Privremenu upravu Gaze — „neovisnu, tehnokratsku palestinsku administraciju” uz arapsku i međunarodnu potporu;
- Veliki fond obnove i otvaranje humanitarnih koridora.
Brojke o mogućoj razmjeni (oko 1.950 palestinskih zatvorenika, uključujući dio doživotno osuđenih) nisu službeno potvrđene i ostaju predmet pregovora.
Zašto je Hamasov odgovor važan, ali nedostatan
Po prvi put nakon gotovo dvije godine rata Hamas je u službenom dokumentu pristao na razmjenu svih talaca i odustajanje od izravne vlasti u Gazi u korist neovisne administracije. To predstavlja značajan pomak u odnosu na ranija stajališta. Ipak, Hamas i dalje ne pristaje na razoružanje, što je ključni sigurnosni uvjet Izraela i SAD-a. Stoga se očekuju daljnji pregovori i dogovor o redoslijedu koraka (oslobađanje talaca → primirje → nadzor → politički aranžman).
Netanyahu između potpore planu i unutarnjih pritisaka
Netanyahu je javno podupro plan jer otvara put povratku talaca i trajnoj neutralizaciji prijetnje iz Gaze, no poručio je i da će Izrael „dovršiti posao” ako Hamas odbije. Desno krilo koalicije već kritizira svaki aranžman bez jasnog dokaza o demilitarizaciji Hamasa i čvrstom izraelskom nadzoru sigurnosti, čime se dodatno sužava prostor za kompromis i raste rizik unutarnje političke krize.
Kako bi funkcionirala „tehnokratska” uprava u Gazi
Privremena, neovisna palestinska administracija (uz arapsku financijsku i logističku potporu) trebala bi premostiti razdoblje od primirja do institucionalnih reformi i kasnijeg prijenosa ovlasti. Još uvijek su otvorena pitanja: mandat i ovlasti te uprave, sigurnosne granice s Izraelom i Egiptom te odnos prema UN-u. U nekim prijedlozima spominje se i međunarodni nadzorni odbor, što izaziva pravne i političke dvojbe o legitimitetu i odgovornosti.
Sljedeći koraci
- Dogovoriti točan redoslijed koraka – od primirja preko razmjene talaca do postupnog povlačenja vojske.
- Uspostaviti vjerodostojne mehanizme nadzora i verifikacije.
- Definirati sigurnosnu arhitekturu razoružanja i sprječavanja ponovne militarizacije.
- Omogućiti hitne humanitarne koridore i opskrbu stanovništva.
- Postaviti okvir za prijelaz iz privremene uprave u dugoročni palestinski politički entitet.
Trumpov plan otvorio je nove prilike: Hamas je prvi put službeno prihvatio razmjenu svih talaca i ne protivi se osnivanju privremene administracije, dok je Netanyahu dao političko „da” uz uvjet razoružanja. No bez dogovora o demilitarizaciji i jasnom modelu upravljanja, sporazum ostaje nesiguran. Sljedeći dani pokazat će hoće li ovo postati prekretnica prema miru ili još jedna propala prilika.
