Posljednjih dana, svjetsku javnost zaintrigirala je snimka s vojne parade u Pekingu na kojoj su, nesvjesni uključenih mikrofona, kineski predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarali o mogućnosti produženja ljudskog života, pa čak i besmrtnosti. Snimku je snimila kineska državna televizija CCTV, a distribuirala novinska agencija Reuters. U njoj se čulo kako Xi spominje predviđanja da bi ljudi u ovom stoljeću mogli doživjeti 150 godina, dok Putin i prevoditelji komentiraju biotehnologiju i transplantaciju organa kao put prema duljem životu.
Naizgled bezazlen razgovor ubrzo je postao globalna vijest. Reuters je video ponudio svojim klijentima širom svijeta, no ubrzo ga je morao povući nakon što je CCTV osporio pravo na korištenje snimke. Kina tvrdi da je Reuters prekoračio licencu i da je način montaže stvorio pogrešan dojam. Agencija je potom izdala tzv. kill notice, rijetku uredničku mjeru kojom se partnerima nalaže povlačenje sadržaja.
Umjesto da se priča time ugasi, kontroverza se samo produbila. Pojedini analitičari ističu kako uklanjanje snimke ne govori toliko o autorskim pravima, koliko o osjetljivosti kineskih vlasti na prikaz vlastitih lidera. Xi Jinping, poznat po strogom nadzoru nad svojim imidžem, nije želio da javnost vidi kako se u poluslužbenom razgovoru raspravlja o temama koje mogu zvučati neobično ili trivijalno. Kritičari upozoravaju da se ovdje radi o jasnom primjeru cenzure i pokušaju oblikovanja međunarodnog narativa.
Reuters je pak poručio da i dalje stoji iza vjerodostojnosti sadržaja i prijevoda, naglašavajući da povlačenje nije imalo veze s autentičnošću, već isključivo s pravnim pitanjem licenciranja. Sama činjenica da je agencija morala povući video, međutim, otvorila je raspravu o tome koliko su globalni mediji podložni pritiscima moćnih država i koliko je u današnjem informacijskom prostoru teško održati ravnotežu između ugovornih obveza i javnog interesa.
Sadržaj razgovora također se pokazao intrigantnim. U doba kada biotehnologija, umjetna inteligencija i istraživanja produženja života postaju strateški sektori, nije iznenađenje da i svjetski lideri razgovaraju o tim temama. No kada to čine u kontekstu „hot mic” situacije, gdje vjeruju da ih se ne čuje, takve izjave poprimaju sasvim novu težinu. Za mnoge promatrače, ova epizoda naglašava kako biomedicina polako postaje jednako važna u globalnom nadmetanju kao energija ili vojna tehnologija.
Činjenica da se o ovoj snimci i dalje govori nekoliko dana nakon njezina povlačenja pokazuje da je sama cenzura učinila priču relevantnijom. Umjesto da nestane iz javnog prostora, ona je otvorila pitanja o transparentnosti, kontroli informacija i odnosu između medija i političke moći. Danas, dok se svijet sve više dijeli između blokova koji pokušavaju dominirati novim tehnologijama, slučaj „Putin–Xi i besmrtnost” postao je simbol ne samo političke kontrole nad informacijama, već i šireg geopolitičkog okvira u kojem se vodi bitka za budućnost znanosti i života samog čovjeka.
