Wero kao europski odgovor na dominaciju Visa i Mastercard kartica

Velika većina kartičnih i internetskih plaćanja u Europi danas prolazi kroz sustave dviju američkih kompanija – Visa i Mastercard. Iako europsko gospodarstvo svake godine generira transakcije vrijedne trilijune eura, gotovo nijedna od njih ne odvija se kroz infrastrukturu koju kontroliraju europske institucije ili kompanije.

U Bruxellesu se sve više smatra da takva ovisnost predstavlja strateški rizik. Zbog toga Europska unija posljednjih godina intenzivira napore za razvoj vlastitog sustava digitalnih plaćanja koji bi smanjio oslanjanje na strane financijske mreže.

Wero – europski pokušaj stvaranja alternativne mreže

Jedan od najvažnijih projekata u tom smjeru je digitalni novčanik Wero, koji su razvile europske banke i financijske institucije. Sustav omogućuje plaćanja izravnim bankovnim transferima u realnom vremenu, bez potrebe za kartičnim mrežama poput Visa ili Mastercarda.

Takav model uklanja posrednike, smanjuje troškove transakcija i omogućuje da financijski podaci ostanu unutar europskog sustava. Wero već ima desetke milijuna korisnika u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji, a očekuje se daljnje širenje na druge zemlje Europske unije.

Kontrola nad infrastrukturom kao političko pitanje

Glavni motiv iza europskih planova nije samo tehnološki razvoj nego i pitanje političke autonomije. Europska središnja banka upozorava da oslanjanje na strane platne sustave može izložiti Europu političkom pritisku ili naglim prekidima usluga.

Primjer koji se često navodi dogodio se nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, kada su Visa i Mastercard gotovo trenutačno isključili Rusiju iz svojih globalnih mreža. Taj potez pokazao je koliko snažan politički i ekonomski utjecaj imaju operateri financijske infrastrukture.

Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde istaknula je da se većina digitalnih plaćanja u Europi danas oslanja na sustave iz Sjedinjenih Država ili Kine, što smatra strateškom slabosti koju Europa mora postupno ukloniti.

Troškovi kartičnih transakcija

Drugi važan razlog za razvoj europskog sustava su troškovi. Trgovci diljem Europe već godinama upozoravaju na rast naknada koje naplaćuju kartične mreže. Te naknade, iako često nevidljive potrošačima, povećavaju troškove poslovanja i na kraju se odražavaju na cijene proizvoda i usluga.

Sustavi koji koriste izravne bankovne transfere mogli bi povećati konkurenciju na tržištu plaćanja i smanjiti ukupne troškove za trgovce i potrošače.

Plaćanja kao strateška infrastruktura

Europski dužnosnici sve češće naglašavaju da sustavi plaćanja nisu samo tehnička usluga, nego ključna infrastruktura modernog gospodarstva. Kontrola nad tim sustavima znači i kontrolu nad protokom novca, podataka i ekonomskih aktivnosti. U tom kontekstu razvoj vlastitih digitalnih platnih rješenja postaje dio šire strategije jačanja europske tehnološke i financijske suverenosti.