Dok se najveća pozornost globalne javnosti usmjerava na rast cijena nafte i plina zbog sukoba u Perzijskom zaljevu, blokada Hormuškog tjesnaca mogla bi imati i dugoročne posljedice za svjetsku opskrbu hranom.
Od početka neprijateljstava krajem veljače zabilježeno je više napada na brodove u tjesnacu, a pomorski promet kroz jedan od najvažnijih svjetskih trgovačkih prolaza praktički je paraliziran. Premije osiguranja i cijene prijevoza naglo su porasle, zbog čega su mnoge brodarske kompanije obustavile plovidbu kroz to područje.
Hormuz kao ključna točka svjetske trgovine
Hormuški tjesnac ima presudnu ulogu u globalnoj trgovini energentima, ali njegova važnost ne završava na nafti i plinu. Osim približno 30 posto svjetskog izvoza nafte i petine globalne opskrbe prirodnim plinom, kroz taj prolaz prolazi i velik dio međunarodne trgovine gnojivima.
Procjenjuje se da do 30 posto svjetskog izvoza gnojiva prolazi upravo kroz Perzijski zaljev, što znači da dugotrajniji poremećaj plovidbe može imati ozbiljne posljedice za poljoprivrednu proizvodnju u brojnim dijelovima svijeta.
Gnojiva kao ključni element proizvodnje hrane
Države Perzijskog zaljeva među najvećim su proizvođačima dušičnih gnojiva na svijetu. Katar, Saudijska Arabija, Bahrein i Oman zajedno proizvode oko 15 milijuna tona gnojiva godišnje, uključujući ureu, diamonijev fosfat i amonijak.
Ta gnojiva ključna su za održavanje prinosa u poljoprivredi, a brojna velika gospodarstva — uključujući Indiju, Sjedinjene Američke Države, Brazil i Australiju — uvelike ovise o njihovom uvozu.
Poremećaj u opskrbi tim proizvodima mogao bi smanjiti dostupnost gnojiva ili povećati njihove cijene, što bi se s vremenom prelilo na cijene hrane.
Veza između energije i gnojiva
Proizvodnja dušičnih gnojiva snažno ovisi o energiji, posebno o prirodnom plinu. Procjenjuje se da energenti čine oko 70 posto troškova proizvodnje takvih gnojiva.
Zbog toga rast cijena nafte i plina gotovo uvijek dovodi do povećanja cijena gnojiva. Takav razvoj događaja stvara lančanu reakciju: skuplja energija povećava troškove gnojiva, a skuplja gnojiva podižu troškove poljoprivredne proizvodnje.
Za razliku od nafte, tržište gnojiva ima znatno manji sigurnosni “jastuk” u obliku zaliha. Gnojiva se često proizvode i kupuju prema sezonskim potrebama poljoprivrede, što znači da se većina zaliha brzo distribuira prema tržištu.
Mogući rast cijena hrane
Ako bi blokada Hormuškog tjesnaca potrajala, posljedice bi se s vremenom mogle osjetiti i na policama trgovina. Rast cijena gnojiva i energije mogao bi povećati troškove proizvodnje hrane i transporta.
Stručnjaci upozoravaju da bi u takvom scenariju mogle poskupjeti osnovne prehrambene namirnice poput pšenice, kukuruza, kruha, tjestenine i krumpira. Povećanje cijena moglo bi se proširiti i na proizvode poput mliječnih proizvoda, morske hrane, sojinog ulja i stočne hrane.
Takav razvoj događaja mogao bi natjerati poljoprivrednike da prilagode proizvodne planove ili smanje obujam proizvodnje.
Kratkoročni učinci još su ograničeni
Unatoč ozbiljnim rizicima, stručnjaci zasad procjenjuju da su kratkoročni učinci na globalnu opskrbu hranom relativno ograničeni. Veći problem trenutno predstavlja rast cijena energije, koji postupno povećava troškove transporta, prerade i distribucije hrane.
Međutim, ako bi blokada Hormuza potrajala dulje vrijeme, situacija bi se mogla brzo promijeniti. U tom slučaju poremećaji u opskrbi gnojivima i energijom mogli bi potaknuti novi val globalne inflacije hrane i dodatno opteretiti prehrambenu sigurnost u mnogim dijelovima svijeta.
