Dok rat na Bliskom istoku ozbiljno ograničava promet kroz Hormuški tjesnac, jedan drugi strateški pomorski prolaz počinje bilježiti povećanu aktivnost — Panamski kanal.
Zbog rasta cijena goriva i poremećaja u transportu energenata i robe kroz Perzijski zaljev, brodarske kompanije sve češće traže alternativne rute. Jedna od njih je upravo Panamski kanal, koji povezuje Atlantski i Tihi ocean na najužem dijelu američkog kontinenta.
Prema upravi kanala, posljednjih dana bilježi se blagi porast broja brodova koji koriste ovu rutu.
Kraća ruta postaje privlačnija uz skuplje gorivo
Panamski kanal dug je oko 80 kilometara, što je znatno kraće od nekih drugih globalnih trgovačkih prolaza. U uvjetima naglog rasta cijena goriva ta razlika postaje važan faktor za brodare jer kraća ruta znači i niže troškove plovidbe.
Zbog toga Panamski kanal postaje sve privlačnija alternativa u trenutku kada rat u Perzijskom zaljevu ograničava promet kroz Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih pomorskih prolaza za transport energenata.
Administracija kanala navodi da je posljednjih tjedana broj dnevnih prolazaka brodova porastao na oko 40 do 41 tranzit dnevno, u odnosu na uobičajenih 36.
Oporavak nakon suše
Povećani promet posebno je značajan s obzirom na nedavne probleme koje je Panamski kanal imao zbog ekstremne suše izazvane klimatskim fenomenom El Niño. Tijekom 2023. i 2024. razina vode u jezeru Gatún, koje napaja sustav brana i prevodnica kanala, pala je na rekordno niske razine.
Zbog toga je broj dnevnih prolazaka brodova bio smanjen na samo 24, što je ozbiljno ograničilo globalni promet kroz taj ključni logistički čvor.
Ovogodišnja kišnija sezona omogućila je stabilizaciju razine vode i povećanje kapaciteta kanala, iako uprava upozorava da vrlo visoki dnevni promet nije dugoročno održiv.
Novi tokovi energije prema Aziji
Promjene u pomorskom prometu povezane su i s energetskim tržištem. Osim nafte, kroz Hormuški tjesnac prolazi i velik dio svjetske trgovine ukapljenim prirodnim plinom.
Zbog poremećaja u tom prolazu, cijene transporta američkog LNG-a naglo su porasle, a azijska tržišta postala su jedno od glavnih odredišta za te pošiljke. Brojne azijske zemlje traže nove izvore energije kako bi nadoknadile smanjene isporuke s Bliskog istoka.
U takvim okolnostima Panamski kanal mogao bi postati važna tranzitna ruta za dio tog prometa.
Globalni logistički sustav se prilagođava
Iako još nema preciznih podataka o porijeklu brodova koji sve češće prolaze kroz kanal, uprava ističe da je očito kako kompanije koriste Panamu kao alternativnu rutu u odnosu na one koje su ranije koristile.
Takve promjene pokazuju koliko brzo globalni logistički sustav reagira na geopolitičke krize. Kada jedan ključni pomorski prolaz postane nesiguran ili zatvoren, trgovina se gotovo trenutačno počinje preusmjeravati na druge pravce.
Nova uloga starog prolaza
Panamski kanal desetljećima je bio jedan od najvažnijih logističkih čvorova svjetske trgovine. Aktualna kriza na Bliskom istoku ponovno naglašava njegovu stratešku vrijednost.
Ako se sukob u Perzijskom zaljevu nastavi i promet kroz Hormuški tjesnac ostane ograničen, Panamski kanal mogao bi postati još važnija alternativa za globalne energetske i trgovačke tokove.
U svijetu u kojem ratovi i geopolitičke napetosti sve više utječu na logistiku, takvi pomorski prolazi ponovno dobivaju ključnu ulogu u održavanju globalne trgovine.
