Dok se 2025. gasi uz blagdanske lampice i političke čestitke, bilanca kriminala ostaje neumoljiva. Javne ustanove, europski novac, zdravstvo i sustavi nadzora bili su najčešće pozornice na kojima su se tijekom godine otvarale istrage, podizale optužnice i širile sumnje u zloporabu položaja i ovlasti. Zbog vremenskih i resursnih ograničenja, ovaj pregled donosi samo dio najvažnijih afera koje su obilježile 2025. godinu u Hrvatskoj.
Afera Salona
Prvog rujna objavljen je dokumentirani tekst o radovima i postavljanju objekata unutar najstrože zaštićene arheološke zone grada Solina (antički lokalitet Salona), povezujući slučaj sa šefom splitskog HRT-a – Dominikom Strizom i novinarom Šimom Kovačevićem.
Nekoliko tjedana kasnije uslijedila je reakcija državnih tijela: Državni inspektorat obavio je očevid, a Ministarstvo kulture i medija, putem nadležnog Konzervatorskog odjela u Splitu, izdalo je rješenje kojim se investitoru i vlasniku nalaže uklanjanje dvaju nelegalno postavljenih montažnih objekata u roku od 90 dana od zaprimanja rješenja.
U sklopu Afere Salona ključno nije samo pitanje bespravne gradnje, nego i šire pitanje koje godinama nagriza povjerenje javnosti: Tko, pod kojim uvjetima i koliko dugo može ignorirati zakon u području koje ima najviši stupanj zaštite.
Posebno je skandalozno ignoriranje slučaja od strane HRT-a kao javnog medijskog servisa. Pretplatnici, koji plaćaju mjesečnu pristojbu, nikada od HRT-a nisu dobili informaciju o ovoj aferi, dok je Odjel za komunikacije HRT-a u potpunosti ignorirao novinarske upite. Iako zvuči nestvarno, ističemo da Dominik Strize još uvijek obnaša rukovodeću funkciju na HRT-u. Nastavljamo pratiti i u Novoj 2026. godini.
Afera Hipodrom
USKOK je 1. prosinca podigao optužnicu u tzv. aferi Hipodrom protiv pet osoba i jedne pravne osobe zbog sumnji na malverzacije povezane s plaćanjem zaštitarskih usluga na zagrebačkom Hipodromu. Prema navodima iz optužnice, Ustanova za upravljanje sportskim objektima isplatila je oko 1,8 milijuna eura, dok je bivši čelnik ustanove navodno pribavio približno 450 tisuća eura protupravne koristi.
Optužnica se ne bavi sitnim pogodovanjima, nego modelom u kojem su, prema sumnjama tužiteljstva, računi ispostavljani za poslove koji nisu obavljeni ili su obavljeni u znatno manjem opsegu. Hipodrom je time postao studija slučaja o tome kako javni novac može curiti kroz teško provjerljive usluge, dok administrativni trag na papiru ostaje formalan i uredan.
Sveti Duh i Jankomir
Dana 4. lipnja policija i USKOK uhitili su deset osoba, među kojima šestero zaposlenika Kliničke bolnice Sveti Duh, zbog sumnji u koruptivna kaznena djela. Prema službenim priopćenjima i medijskim izvještajima, riječ je o sumnjama na primanje mita u zamjenu za pogodovanje pacijentima, uključujući preskakanje lista čekanja i manipulaciju medicinskom dokumentacijom.
Ova afera snažno je odjeknula jer ne predstavlja samo kaznenopravni slučaj, nego udara u samu ideju javnog zdravstva – da se do liječenja dolazi po potrebi i pravilima, a ne po poznanstvu ili financijskoj moći.
Druga velika zdravstvena afera otvorena je 20. studenoga, kada je uhićeno osam osoba zbog sumnji na korupciju vezanu uz građevinske radove i nabavu u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u Zagrebu. USKOK je potom pokrenuo istragu u kojoj se kliniku tereti da je oštećena za više od 1,2 milijuna eura.
U prosincu je istraga proširena, a mediji su izvijestili o dodatnim sumnjama na primanje mita, uključujući pogodovanja u obliku uređenja privatnog stana. U istoj godini zdravstvo je tako dobilo dvije velike afere – jednu na ulazu u sustav, drugu u njegovoj infrastrukturi – obje s istim posljedicama po povjerenje pacijenata.
Hrvatske šume
Rujan je otvorio i slučaj koji povezuje drvnu industriju, porezne obračune i sumnje na pranje novca. Prema navodima iz istrage, osumnjičeni su lažnim računima prikazivali nepostojeći promet drvne građe, lažirali porezne prijave te novac prali ulaganjem u kriptovalute, plemenite metale i kroz pozajmice.
Mediji su izvijestili da je državni proračun time oštećen za 831 tisuću eura, dok je ostvarena protupravna korist iznosila najmanje 205 tisuća eura. U pojedinim navodima spominje se i mito od 15 tisuća eura u kontekstu pogodovanja pri isporuci drvne građe. Hrvatske šume u javnosti pritom nikada nisu samo trgovačko društvo, nego simbol upravljanja prirodnim resursima i mreže interesa koja se oko njih godinama plete.
Afera Mikulić
Pred kraj godine najveću političko-institucionalnu težinu dobila je afera vezana uz bivšeg glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića. Prema sumnjama USKOK-a, Mikulić i još jedna osoba primili su 190 tisuća eura, kao i robu poput mesa i građevinskog materijala, u zamjenu za pogodovanje tvrtkama povezanim s kamenolomima.
U prosincu mu je produljen istražni zatvor zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke. Neovisno o ishodu postupka, riječ je o aferi koja snažno udara u samu ideju države kao arbitra, jer postavlja pitanje koliko vrijedi nadzor ako se sumnja preseli upravo u instituciju zaduženu za kontrolu drugih.
EPPO i europski novac
Djelovanje Ureda europskog javnog tužitelja obilježilo je završnicu godine. U aferi Geodezija, EPPO je 5. prosinca podigao optužnicu protiv 29 hrvatskih državljana i jedne tvrtke zbog niza kaznenih djela povezanih s javnom nabavom i europskim sredstvima. Procijenjena ukupna šteta iznosi 2,8 milijuna eura, pri čemu se značajan dio odnosi na proračun Europske unije.
Samo nekoliko dana prije Božića podignuta je i dodatna optužnica zbog subvencijske prijevare povezane s potporom iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od gotovo 1,95 milijuna eura, koji je, prema navodima, tijekom istrage vraćen. Time je 2025. simbolično zaključena porukom da europski novac sa sobom nosi i europski nadzor.
Po babi i po stričevima
Dok su neke afere obilježile godinu brzinom uhićenja i optužnica, druge su podsjetile koliko je pravosudni put dug. Suđenje u aferi Po babi i po stričevima započelo je u listopadu, uz odbacivanje krivnje od strane optuženih bivših ministara.
USKOK dio optuženih tereti za pogodovanja pri dodjeli potpora, a dio za nezakonita zapošljavanja. Procesni sporovi oko dokaznih prijedloga u studenome dodatno su naglasili koliko je javnosti teško zadržati pažnju na slučajevima čiji epilog dolazi godinama nakon prvih otkrića.
Godina afera sustava
Godina 2025. ostat će zapamćena kao razdoblje u kojem se afere nisu samo događale na marginama sustava, nego u samom središtu. U bolnicama, na arheološkim lokalitetima, u gradskim i javnim ustanovama, nadzornim tijelima i projektima financiranim europskim novcem, ponavljalo se isto iskustvo: Šteta je nastajala brzo, a odgovori su dolazili sporo i često tek pod pritiskom javnosti.
U tom smislu, 2025. nije bila samo godina kaznenih postupaka, nego godina u kojoj je javnost mogla spoznati koliko je krhka granica između javnog interesa i privatne koristi. I koliko skupo društvo plaća svaki put kada se ta granica prijeđe.
