Analiza europskih podataka pokazuje da liječnici kojima je u jednoj državi oduzeta licenca zbog teških profesionalnih propusta ili ugrožavanja pacijenata mogu nastaviti raditi u drugim zemljama. Razlog je zabrinjavajuće jednostavan: Nadležne institucije u velikom broju država ne otvaraju niti provjeravaju upozorenja koja zaprimaju od stranih regulatornih tijela.
Više od polovice država uključenih u europski sustav razmjene upozorenja nije otvorilo nijedno upozorenje o liječnicima za koje postoje ozbiljni razlozi zabrane. Među njima je i Hrvatska.
Sustav upozorenja postoji, ali se ne koristi
Europski sustav razmjene informacija predviđen je kako bi države članice međusobno obavještavale o disciplinskim mjerama protiv zdravstvenih radnika. Cilj je spriječiti da liječnici kojima je zabranjen rad u jednoj zemlji bez provjere nastave praksu u drugoj.
U praksi, međutim, velik dio upozorenja ostaje neotvoren. Od nekoliko stotina analiziranih upozorenja u razdoblju od dvije godine, tek manji dio institucija uopće je pristupio zaprimljenim obavijestima, a još manji broj proveo je dodatne provjere identiteta liječnika i razloga zabrane.
Hrvatska među državama bez ijedne otvorene obavijesti
Podaci pokazuju da petnaest europskih država u promatranom razdoblju nije otvorilo niti jedno upozorenje o liječnicima s ozbiljnim razlozima za zabranu rada. Hrvatska se nalazi u toj skupini.
Takav rezultat ozbiljno dovodi u pitanje funkcionalnost sustava koji bi trebao služiti kao zaštitni mehanizam za pacijente. Ako se upozorenja ne pregledavaju, sustav gubi smisao, a odgovornost se prebacuje na nacionalne institucije koje propuštaju reagirati.
Zašto upozorenja ostaju zanemarena
Jedan od ključnih problema je način na koji su upozorenja strukturirana. Često sadrže samo osnovne podatke, bez dovoljno informacija za brzo povezivanje s nacionalnim registrima liječnika. To zahtijeva dodatni administrativni rad, koji mnoge institucije ne provode zbog nedostatka resursa ili jasnih procedura.
Osim toga, sustav nije tehnički povezan s nacionalnim bazama podataka, pa ne omogućuje automatske provjere, što dodatno smanjuje njegovu učinkovitost.
Rizik za pacijente nije teorijski
Ovakvi propusti imaju izravne posljedice za sigurnost pacijenata. Ako liječnici s teškim disciplinskim prekršajima mogu nastaviti raditi bez dodatnih provjera, povećava se rizik ponavljanja štetnih postupaka.
U pojedinim slučajevima riječ je o liječnicima koji su sankcionirani zbog ozbiljnih profesionalnih pogrešaka ili teških povreda etičkih normi, a koji su unatoč tome pronašli posao u drugoj državi.
Sustav zaštite koji postoji samo na papiru
Europski mehanizam razmjene upozorenja formalno je uspostavljen kako bi se spriječilo upravo takvo „prelijevanje” problema preko granica. Međutim, bez dosljedne primjene i političke odgovornosti, sustav ostaje administrativna forma bez stvarnog učinka.
Razlike među državama u korištenju sustava dodatno produbljuju problem: Dok neke zemlje redovito provjeravaju i reagiraju na upozorenja, druge ih sustavno ignoriraju.
Što ovo znači za Hrvatsku
Za Hrvatsku ovi podaci predstavljaju ozbiljno upozorenje. Neotvaranje upozorenja ne znači samo administrativni propust, već potencijalni sigurnosni rizik za pacijente i znak slabosti regulatornog nadzora.
Ako sustav treba imati stvarnu svrhu, nužne su jasne procedure, tehnička poboljšanja i odgovornost institucija koje su zadužene za zaštitu javnog zdravlja. U suprotnom, europska razmjena informacija ostaje neiskorišten alat, a teret posljedica pada na pacijente.
