Split
Hrvatska, poznata po svojim srednjovjekovnim gradovima, više od 1.200 otoka i bogatoj mediteranskoj kulturi, sve se više profilira kao destinacija sporog i održivog turizma. Na sajmu World Travel Market u Londonu, direktorica Ureda Hrvatske turističke zajednice u Ujedinjenom Kraljevstvu, Bisera Fabrio, opisala je zemlju kao mjesto u kojem se „gosti osjećaju više kao prijatelji nego kao turisti“ i gdje vrijedi filozofija „pomalo“ – način života koji potiče uživanje u trenutku, bez žurbe. U Hrvatskoj se ispijanje kave pretvara u ritual, a pogled na more u doživljaj koji traje.
Izvan turističkih žarišta
Iako Dubrovnik, Split i Hvar i dalje privlače najviše pozornosti, Hrvatska sve više potiče posjetitelje da otkrivaju manje poznate regije. Zadar i Šibenik postaju polazišta za istraživanje obližnjih nacionalnih parkova i rijeka, dok se unutrašnjost zemlje – Hrvatsko zagorje, Slavonija, Gorski kotar i Lika – sve češće promovira kroz vinske ceste, planinarenje i seoski turizam. Takav pristup gostima nudi autentičan dodir s lokalnim načinom života, gastronomijom i prirodom, što je srž ideje „sporog putovanja“.
Održivost kao središte turističkog razvoja
Nova turistička strategija Hrvatske temelji se na održivosti i kvaliteti, a ne kvantiteti. Zakonski okviri uvode strože kriterije za hotele s višim kategorijama – uključujući energetsku učinkovitost, smanjenje otpada i kontrolu buke. Na otoku Hvaru, poznatom po noćnom životu, uvedene su regulacije koje ograničavaju buku i štite život lokalne zajednice.
Sve više smještajnih objekata ugrađuje solarne panele, potiče uporabu električnih vozila i recikliranje otpada. Cilj je smanjiti pritisak masovnog turizma i stvoriti ravnotežu između gospodarstva, prirode i lokalne kulture.
Kultura i gastronomija u ritmu „pomalo“
Filozofija „pomalo“ duboko je ukorijenjena u hrvatskoj svakodnevici. U kafićima se sjedi satima, a domaćini će reći da je „najbolja kava ona koja započne vruća, a završi hladna“ – jer to znači da ste doista uživali. Hrvatska gastronomija u tom je duhu spoj tradicije i suvremenosti. Zemlja se može pohvaliti s trinaest restorana nagrađenih Michelinovom zvjezdicom, ali jednako važni ostaju obiteljski konobe i lokalni restorani koji koriste isključivo domaće sastojke. Na obali prevladavaju jela od ribe i maslinova ulja, dok se u kontinentalnim krajevima njeguju mesne i vinske tradicije.
Zašto „sporije“ znači bolje
Koncept sporog putovanja podrazumijeva da putnici provode više vremena na jednoj destinaciji, upoznaju lokalne običaje i sudjeluju u aktivnostima koje nisu masovne. Hrvatska taj model koristi kako bi se udaljila od imidža destinacije masovnog turizma i usmjerila na autentična iskustva – manje gužve, više mira i dublje upoznavanje s ljudima i krajolikom. Raznolikost prirodnih i kulturnih resursa omogućuje ravnomjerniji razvoj turizma i smanjenje pritiska na najposjećenije regije.
Hrvatska sve jasnije pokazuje da ne želi biti samo još jedna popularna turistička zemlja, nego primjer uravnoteženog i odgovornog turizma. Pritom se vodi jednostavnim, ali snažnim načelom – pomalo. Upravo ta filozofija, u kojoj se vrijeme ne mjeri satima nego doživljajima, čini Hrvatsku jedinstvenom destinacijom za putnike koji žele više od običnog odmora.
