Korupcija ilustracija
Prema najnovijem indeksu percepcije korupcije (CPI) za 2024. godinu koji je objavio Transparency International, Hrvatska se našla na 63. mjestu među 180 analiziranih država, s ocjenom 47 od mogućih 100. Ovo predstavlja pad u odnosu na prethodne godine i signalizira negativan trend u borbi protiv korupcije.
Osim same brojke, zabrinjavajuće su i ocjene koje Hrvatska dobiva u izvješćima međunarodnih organizacija poput Freedom Housea i Vijeća Europe, koje ističu zabrinjavajuće znakove pritiska na institucije, neovisne medije i civilno društvo.
Sustavna upozorenja iz inozemstva
U izvješću Freedom Housea za 2025. godinu, Hrvatska je zadržala status “djelomično slobodne države” s negativnim ocjenama u području funkcioniranja pravosuđa i slobode izražavanja. Iako formalno postoji sustav podjele vlasti, istaknuto je kako su “pravosudne institucije i antikorupcijska tijela podložna političkom utjecaju”.
Vijeće Europe u više navrata je kritiziralo Hrvatsku zbog neprimjenjivanja preporuka GRECO-a (Skupine država protiv korupcije), osobito u pogledu transparentnosti političkog financiranja i jačanja integriteta u izvršnoj vlasti.
Slučaj EPPO vs. Hrvatska: sukob nadležnosti i povjerenja
Jedan od najupečatljivijih primjera političko-pravnog konflikta dogodio se kada je Europsko javno tužiteljstvo (EPPO) zatražilo preuzimanje istrage protiv bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša, u sklopu moguće prijevare u javnim nabavama medicinske opreme. Hrvatsko državno odvjetništvo odbilo je zahtjev EPPO-a, čime je, prema brojnim pravnim stručnjacima, narušeno povjerenje u suradnju s EU pravosudnim tijelima.
Upravni odbor EPPO-a izrazio je zabrinutost zbog tog slučaja, naglašavajući da se radi o presedanu koji može utjecati na legitimnost borbe protiv korupcije u državama članicama EU. Ovakvi potezi dodatno su ojačali percepciju da pravosuđe u Hrvatskoj ne djeluje neovisno, što izravno utječe na poziciju Hrvatske na međunarodnim indeksima.
Sloboda medija pod pritiskom
Zabrinutost zbog korupcije ne proizlazi samo iz formalnih procesa. Brojni novinari i medijske kuće izvještavaju o pokušajima ograničavanja pristupa informacijama, sve većem broju SLAPP tužbi (strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti), te zakonskim inicijativama koje bi mogle ograničiti curenje informacija iz istraga.
U posljednjih godinu dana, nekoliko domaćih novinara koji su istraživali korupciju i nepravilnosti u korištenju EU fondova suočili su se s kaznenim prijavama i administrativnim pritiscima. Izvještaji Reportera bez granica uvrštavaju Hrvatsku među zemlje EU s “izraženim sistemskim preprekama za slobodno novinarstvo”.
Reakcije civilnog društva i međunarodne zajednice
Brojne udruge civilnog društva, uključujući GONG i Centar za mirovne studije, upozoravaju da se stvara atmosfera u kojoj građani sve manje vjeruju institucijama. Posebno ističu slučajeve javnih natječaja s malim brojem prijavljenih, manjak sankcija za političare osumnjičene za nepravilnosti i neučinkovitost Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Delegacija Europske komisije u Hrvatskoj također je, u neslužbenim komunikacijama, istaknula zabrinutost zbog sporog provođenja reformi iz područja pravosuđa i slabog odgovora na afere koje uključuju visoke dužnosnike.
Pitanje političke volje, a ne samo zakona
Dok Hrvatska formalno ima zakone koji su u skladu s europskim standardima, problem očito leži u njihovoj provedbi. Borba protiv korupcije u Hrvatskoj sve se više percipira kao politički selektivna, a ne sustavna. Ukoliko se takav trend nastavi, može doći do dodatnog narušavanja povjerenja građana u institucije te do pojačanog nadzora iz Bruxellesa i međunarodnih organizacija.
Borba protiv korupcije nije pitanje samo pravnih mehanizama, već političke volje i neovisnosti ključnih institucija – što je trenutno u Hrvatskoj sve više dovedeno u pitanje.
