Tomislav Debeljak
Tomislav Debeljak je poduzetnik i predsjednik Uprave DIV Grupe, krovne kompanije koja je 2013. privatizirala Brodosplit. Pod njegovim vodstvom škver je ušao u niz velikih poslova s državom (obalno-ophodni brodovi za MORH), dobio državna jamstva i HBOR-ova financiranja za “polarne” brodove, ali je istodobno prolazio kroz predstečajne i stečajne postupke u više povezanih društava te arbitražne i sudske sporove (naročito oko jedrenjaka Flying Clipper/Golden Horizon). U ljeto 2025. Brodosplit se našao u fokusu javnosti i zbog uplovljavanja talijanskog broda Moby Drea s azbestnim panelima, nakon čega je država naložila odlazak broda i zabranila radove uklanjanja azbesta u Hrvatskoj.
Privatizacija i širenje portfelja
DIV Grupa je 2013. s Vladom RH sklopila Ugovor o kupoprodaji dionica Brodograđevne industrije Split d.d. (BIS), čime je Debeljak preuzeo škver i obvezu restrukturiranja sukladno pravilima EU o tržišnom natjecanju. Ambicija širenja vidjela se i izvan Hrvatske: početkom 2020. DIV je preuzeo norveško brodogradilište Kleven Verft, no ono je već u srpnju 2020. završilo u stečaju te je ubrzo prodano norveškoj grupaciji Green Yard.
Državni poslovi: Obalno-ophodni brodovi i ugovori s MORH-om
S državom je 2014. potpisan ugovor za pet obalno-ophodnih brodova za Hrvatsku ratnu mornaricu (vrijednost 385,4 mil. kn). Serija je kasnije proširena za dodatna četiri plovila, a zbog zastoja i promjena okolnosti ugovori su reprogramirani – 2024. su MORH i Brodosplit potpisali izmjene kojima su regulirani način dovršetka i novi rokovi. Drugi brod u klasi (OOB-32 Umag) uveden je u službu u siječnju 2025., uz napomenu da je program trpio višegodišnja kašnjenja u odnosu na prvotni plan.
Jamstva države i HBOR-ovo financiranje “polarnih” brodova
Za novogradnje namijenjene polarnoj plovidbi država je kroz HBOR i Vladine odluke dala jamstva i podržala kreditno financiranje. Za novogradnju 487 (polarno-ekspedicijski brod) istaknuto je da je kredit osigurao HBOR, a Vlada RH je 16. svibnja 2018. dala državno jamstvo. Mediji i strukovni portali bilježe i jamstvo od 32 milijuna eura za Novogradnju 485 (Janssonius za Oceanwide Expeditions), uz navode da je VTB Bank (Europe) protestirala to jamstvo – što je tadašnji ministar financija potvrdio kao činjenicu da je jamstvo bilo aktivirano. Ovi aranžmani svrstavaju Brodosplit među rijetke hrvatske industrijske projekte s tako izravnim fiskalnim rizikom za državu u posljednjem desetljeću.
Likvidnosni slom 2022.–2023.: Sankcije i banke, predstečaj i prijedlog za stečaj
Od proljeća 2022. Brodosplit je pogodila likvidnosna kriza: zbog sankcija prema ruskim financijskim institucijama blokirane su garancije i kreditne crte kojima se financirala gradnja (posebno kruzera i ekspedicijskih brodova). Društva iz sustava ušla su u predstečajne postupke, a FINA je u svibnju 2023. podnijela prijedlog za otvaranje stečaja nad Brodosplitom zbog neizvršenih osnova za plaćanje. Krajem ožujka 2023. iz Brodosplita je priopćeno da su računi deblokirani te da je “razlog za pokretanje stečaja uklonjen”, uz napomenu da su radovi stali 2022. i da je traženo novo financiranje radi nastavka proizvodnje. Neovisne baze i analize bilježe da je više povezanih društava iz sustava završilo u stečaju još od 2022., dok su druga nastavila raditi.
Sporovi i sudski/arbitražni postupci: Flying Clipper / Golden Horizon
Najpoznatniji spor bio je oko najvećeg jedrenjaka na svijetu – Flying Clipper (kasnije Golden Horizon). Naručitelj Star Clippers i Brodosplit ušli su u arbitražu (ugovor pod nizozemskim pravom). U proljeće 2021. arbitraža je završila u korist Star Clippersa, a mediji su prenijeli da je Brodosplitu naložena isplata višemilijunskih iznosa (oko 6 milijuna eura + kamate). Posljedično je jedrenjak zadržan u Ujedinjenoj Kraljevini temeljem pomorskog založnog prava dok se obveze ne podmire. Pravna dokumentacija i stručni portali detaljno su pratili i kolateralne postupke povezane s tim slučajem.
“Moby Drea” 2025.: Azbestni paneli, prosvjedi i državni nalog za odlazak broda
Krajem srpnja/početkom kolovoza 2025. u Brodosplit je dotegljen talijanski brod Moby Drea radi remonta i planiranog uklanjanja A60 pregrada s azbestnom jezgrom (procjene 250–350 tona materijala). Slijedili su prosvjedi građana i inspekcijski nadzori. Resorno ministarstvo prometa 11. kolovoza donijelo je rješenje o zabrani radova i napuštanju luke/teritorijalnog mora, pozivajući se na europska pravila o prekograničnom kretanju opasnog otpada; 18./19. kolovoza rok je produljen za još 15 dana, uz strogu zabranu bilo kakvog vađenja azbesta u Hrvatskoj i nadzor Lučke kapetanije. Debeljak je javno rekao da je zbog zastoja “izgubio tri milijuna eura” i da je uklanjanje azbesta u Hrvatskoj zabranjeno rješenjem, pa vlasnik broda mora organizirati tegljenje i odlazak.
