Raketa tipa Black Brant XII
Godine 1995. svijet se našao na rubu nuklearne katastrofe – i to ne zbog napada, nego zbog nesporazuma. Malo poznati, ali izuzetno opasan događaj, poznat kao Norveški raketni incident, pokazao je koliko su u doba Hladnog rata pogrešna procjena i strah mogli u svega nekoliko minuta pokrenuti kraj civilizacije.
Što se dogodilo?
U rano jutro 25. siječnja 1995., znanstvenici iz Norveške lansirali su raketu za proučavanje aurore borealis (polarne svjetlosti). Raketa tipa Black Brant XII ispaljena je iz civilnog istraživačkog centra s norveške obale. Obavijest o lansiranju poslana je Rusiji još danima ranije – no nikada nije proslijeđena odgovarajućim vojnim jedinicama.
Zbog visoke putanje rakete i njezine sličnosti s američkom nuklearnom raketom tipa Trident, ruski radari registrirali su je kao mogući nuklearni napad.
Rusija aktivira nuklearni sustav
Sustav uzbune odmah je pokrenut. Raketu je uočio sustav ranog upozorenja, a signal je proslijeđen najvišim ruskim vojnim strukturama. Predsjednik Boris Jeljcin prvi je put u povijesti aktivirao “nuklearnu aktovku” – sustav za lansiranje nuklearnog uzvratnog napada.
Vrh ruskog vojnog zapovjedništva imao je samo nekoliko minuta da odluči: je li u pitanju stvarni napad ili lažna uzbuna?
U zadnji tren: odluka koja je spasila svijet
Dok su odbrojavali minute, vojni analitičari nisu uočili dodatne projektile – što bi bio slučaj u pravom nuklearnom napadu. Nekoliko sekundi prije isteka roka za odgovor, odlučeno je da je riječ o pogrešci. Napad nije uzvratni, već se obustavlja.
Raketa je pala u more, kao što je i bilo planirano. Nikakva eksplozija nije uslijedila. No da je donesena drukčija odluka – da su reagirali automatski – posljedice bi bile nesagledive.
Zašto je ovo važno?
Ovaj incident pokazuje koliko je u razdoblju nakon Hladnog rata – čak i kada su tenzije navodno bile smanjene – nuklearna prijetnja ostala stvarna. Sustavi upozorenja, loša komunikacija i prebrze reakcije mogu biti jednako opasni kao i stvarna agresija.
Danas, gotovo trideset godina kasnije, Norveški incident često se spominje u krugovima vojnih analitičara i povjesničara kao jedan od najopasnijih trenutaka u modernoj povijesti o kojem javnost gotovo ništa nije znala.
Zanimljivost za kraj
Iako je Norveška znanstveno lansiranje prijavila više dana unaprijed, informacija je “zaglavila” u ruskoj birokraciji i nikada nije stigla do vojske. To je klasičan primjer kako kombinacija ljudske pogreške i paranoje može gotovo dovesti do katastrofe svjetskih razmjera.
