
Enigma uređaj
Usred krvavih bitki, okupacije i razaranja, odvijala se još jedna – nevidljiva – bitka. Ona koja se nije vodila oružjem, nego umom, logikom i matematikom. To je bila bitka za razbijanje Enigme, njemačkog stroja za šifriranje koji je godinama omogućavao nacistima da međusobno komuniciraju u potpunoj tajnosti. Sve dok nije slomljen.
I upravo je razbijanje Enigme jedno od najvažnijih, ali dugo vremena i najstrože čuvanih otkrića Drugog svjetskog rata.
Što je bila Enigma?
Enigma je bio elektromehanički stroj za šifriranje poruka koji je koristila njemačka vojska. Svaka poruka unesena u Enigmu bila bi šifrirana na način koji se svakodnevno mijenjao – kombinacijama koje su imale više od 150 kvintilijuna mogućnosti. Drugim riječima, činilo se da je nemoguće provaliti kod.
No, ono što je Nijemcima dalo sigurnost, saveznicima je zadalo najveću enigmu rata – doslovno.
Ključna uloga Poljaka
Iako se često priča o britanskim stručnjacima iz Bletchley Parka, malo je poznato da su prvi veliki proboj protiv Enigme napravili poljski kriptografi. Već krajem 1920-ih i početkom 1930-ih, Poljaci su putem vlastitih obavještajnih kanala došli do nacrta stroja i počeli ga analizirati.
Matematičar Marian Rejewski, zajedno s kolegama Jerzyjem Różyckim i Henrykom Zygalskim, uspio je rekonstruirati Enigmu i razviti prvi stroj za dekodiranje poruka. Kad je Poljska pala 1939., sve su informacije tajno predali Britancima i Francuzima – čime su zapravo otvorili vrata kasnijem uspjehu saveznika.
Alan Turing i Bletchley Park
Središte britanskog kripto-ratovanja nalazilo se u Bletchley Parku, starom imanju pretvorenom u obavještajni centar. Ondje je matematičar Alan Turing, uz pomoć kolega, razvio stroj poznat kao Bombe, koji je mogao testirati tisuće mogućih kombinacija Enigme dnevno.
Zahvaljujući ulovu nacističkog broda i pristupu šifrarnicima, Turingov tim uspio je početi redovno razbijati njemačke poruke, osobito one iz podmorničkih flota koje su ugrožavale Atlantski konvoj.
Utjecaj na tijek rata
Povjesničari vjeruju da je razbijanje Enigme skratilo Drugi svjetski rat za najmanje dvije godine, spasivši milijune života. Informacije dobivene kroz projekt ULTRA, kako se kodno nazivala operacija dešifriranja, bile su ključne za pobjede u bitkama poput El Alameina, iskrcavanja u Normandiji i za uništenje njemačkih podmornica.
No sve je to ostalo tajna još 30 godina nakon rata. Tek 1974. javnost je saznala za ulogu Turinga, Poljaka i drugih kriptografa.
Zanimljivost za kraj
Jedan od strojeva Enigma danas je izložen u Muzeju znanosti u Londonu, a cijeli projekt razbijanja Enigme postao je inspiracija za brojne filmove, uključujući i „Igra oponašanja“ (The Imitation Game), u kojem Benedict Cumberbatch glumi Turinga.
Upravo ova priča dokazuje da se najveće bitke ne vode uvijek na bojištu. Ponekad ih vode ljudi u tišini, s olovkom, papirom i izuzetnim umom – mijenjajući tijek povijesti bez ispaljenog metka.