Francuska politička scena paralizirana je sukobima i prijeti pad čak šeste vlade od 2020. godine. Istodobno, država se suočava s dugom koji doseže rekordnih 114 % BDP-a, što zajedno stvara ozbiljnu političku i gospodarsku nestabilnost.
Politički zastoj i glasanje o povjerenju
Premijer François Bayrou suočava se s glasovanjem o povjerenju 8. rujna, izazvanim neslaganjem oko njegovih mjera štednje u vrijednosti od 44 milijarde eura. Plan uključuje zamrzavanje javne potrošnje i ukidanje dvaju državnih blagdana. Oporba, od krajnje ljevice do krajnje desnice, već je odbacila njegovu vladu, što značajno povećava rizik od njezina pada.
Gospodarstvo pod pritiskom
Javni dug Francuske iznosi oko 3,35 bilijuna eura, odnosno 114 % BDP-a, dok je proračunski deficit dosegnuo 5,8 % – gotovo dvostruko više od dopuštenog praga EU od 3 %. Ako vlada padne, planirano smanjenje deficita na 4,6 % do 2026. godine brzo bi propalo, a zemlja bi se mogla naći pod pritiskom međunarodnih kreditora, pa čak i MMF-a.
Tržišne posljedice
Politička nestabilnost već je uzdrmala financijska tržišta: dionice velikih banaka poput BNP Paribasa i Société Générale pale su za oko 6 %, dok su prinosi na francuske državne obveznice dosegnuli najviše razine u posljednjim godinama. Razlika u kamatnim stopama između Francuske i Njemačke sve je veća, a povjerenje tržišta u mogućnost stabilizacije bez čvrstog političkog kompromisa slabi.
