Gospodarstvo eurozone ušlo je u 2026. s vrlo slabim zamahom. Prema najnovijoj procjeni Eurostata, BDP eurozone u prvom tromjesečju porastao je samo 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal te 0,8 posto na godišnjoj razini. Šira Europska unija prošla je tek malo bolje, s rastom od 0,2 posto kvartalno i 1 posto godišnje. Usporedbe radi, američko gospodarstvo u istom je razdoblju raslo 2,7 posto na godišnjoj razini.
Iza te slabe ukupne slike kriju se velike razlike među državama. Dok tradicionalna industrijska jezgra Europe, osobito Njemačka, Francuska i Italija, bilježi skroman rast, dio južne i istočne Europe i dalje se širi znatno brže od prosjeka.
Cipar najbrži u prvim podacima
Prema dostupnim podacima za prvo tromjesečje, Cipar je najbrže rastuća ekonomija među državama EU-a za koje su objavljene brojke. Gospodarstvo je poraslo 3 posto na godišnjoj razini, gotovo četiri puta brže od prosjeka eurozone.
Rast Cipra oslanja se na snažnu privatnu potrošnju, ulaganja povezana s europskim sredstvima i turizam. No taj model sada se suočava s novim rizicima. Energetski pritisci povezani s ratom na Bliskom istoku podižu inflaciju, a turizam je osjetljiv na sigurnosne šokove u regiji.
Bugarska raste snažno nakon ulaska u eurozonu
Bugarska je u prvom tromjesečju zabilježila rast od 2,9 posto na godišnjoj razini, što je svrstava među najbrže rastuće ekonomije EU-a. Taj rezultat posebno je važan jer je Bugarska 1. siječnja 2026. ušla u eurozonu i postala 21. članica monetarne unije.
Rast podupiru europska sredstva, javna ulaganja, potrošnja i industrijska povezanost s ostatkom EU-a. No Bugarska ulazi u eurozonu s ozbiljnim upozorenjima: rast plaća nadmašuje produktivnost, kreditiranje je snažno, cijene nekretnina rastu, a inflacija se ubrzava. To znači da je bugarski rast impresivan, ali i ranjiv.
Španjolska predvodi velike ekonomije
Među najvećim gospodarstvima eurozone najviše se ističe Španjolska. Njezin BDP porastao je 2,7 posto na godišnjoj razini, znatno više od Njemačke, Francuske i Italije. Španjolski rast temelji se na snažnoj domaćoj potražnji, potrošnji kućanstava, investicijama i korištenju europskih fondova.
Španjolska tako nastavlja biti iznimka među velikim ekonomijama eurozone. No i ona ima strukturne slabosti: nisku produktivnost, nedovoljnu ponudu stanova i visok javni dug. Drugim riječima, rast je snažan, ali nije bez rizika.
Gdje je Hrvatska?
Hrvatska nije među državama za koje je u ovom trenutku objavljen potpuni podatak za prvo tromjesečje 2026., pa nije izravno rangirana u ovoj usporedbi. Ipak, dostupne prognoze pokazuju da bi Hrvatska i ove godine trebala ostati iznad prosjeka eurozone.
HNB je krajem 2025. procijenio da bi hrvatsko gospodarstvo u 2026. moglo rasti oko 2,8 posto, dok Svjetska banka očekuje rast od 2,9 posto. OECD također navodi da će se hrvatski rast usporiti, ali ostati relativno robustan u 2026. i 2027. godini.
To znači da Hrvatska vjerojatno neće biti na samom vrhu europske ljestvice, ali ostaje u skupini gospodarstava koja rastu osjetno brže od prosjeka eurozone. To je posebno važno jer se eurozona kao cjelina muči s posljedicama skupih energenata, slabije industrije i geopolitičke neizvjesnosti.
Hrvatski rast ima snažne, ali i ograničene temelje
Hrvatski rast i dalje počiva na potrošnji, turizmu, europskim fondovima, investicijama i relativno snažnom tržištu rada. Ulazak u eurozonu i Schengen dodatno je učvrstio položaj zemlje u europskim tokovima, a investicije povezane s obnovom i EU sredstvima još uvijek daju zamah.
No istodobno se vide ograničenja. HNB upozorava na postupno usporavanje gospodarstva u 2026. i 2027., a problem ostaju inflacija, manjak radne snage, pritisak na plaće, visoke cijene stanovanja i rast javnih rashoda.
Za Hrvatsku će zato ključno pitanje biti može li rast održati na razini blizu 3 posto bez pregrijavanja cijena i bez prevelikog oslanjanja na potrošnju i turizam.
Europa se sve više dijeli na sporu jezgru i bržu periferiju
Najnoviji podaci pokazuju da se gospodarska karta Europe mijenja. Tradicionalna industrijska središta rastu sporo, dok manja i srednja gospodarstva na jugu i istoku kontinenta često bilježe bolje rezultate.
Cipar, Bugarska i Španjolska trenutačno predvode rast, a Hrvatska bi se, prema prognozama, mogla zadržati u skupini zemalja koje rastu brže od prosjeka eurozone.
No zajednički rizik svima ostaje isti: skupi energenti, rat na Bliskom istoku, slabija vanjska potražnja i pritisak inflacije. Europa u 2026. ne stoji ravnomjerno — neki rastu brzo, ali nitko nije imun na novu globalnu nestabilnost.
