Unatoč tvrdnjama američkog predsjednika Donalda Trumpa da je ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca blizu, brodarski sektor zasad ne vjeruje da je prolaz dovoljno siguran za normalan promet. Najmoćniji ljudi svjetskog pomorstva okupili su se u Ateni na velikoj međunarodnoj izložbi brodarstva, a glavna tema razgovora upravo je najvažnije energetsko usko grlo svijeta.
Hormuški tjesnac i dalje je praktički zatvoren za većinu komercijalnog prometa. Prema podacima tvrtke Kpler, u petak je kroz tjesnac prošlo samo sedam brodova, pet prema unutra i dva prema van. Tijekom vikenda izašla su još samo četiri broda. U normalnim okolnostima kroz taj prolaz dnevno prolazi oko 100 teretnih brodova.
Brodari čekaju stvarni mirovni dogovor
Glavni razlog opreza nije samo fizička blokada, nego nedostatak povjerenja. Brodari, osiguravatelji i operateri plovila ne žele ponovno slati posade i teret kroz 21 milju širok prolaz dok SAD i Iran ne postignu čvrst sporazum koji uključuje sigurnu plovidbu.
Nekoliko uspješnih prolazaka nije dovoljno da se obnovi redovni promet. Za brodare je ključno pitanje hoće li ruta ostati sigurna danima i tjednima, a ne može li nekoliko tankera proći uz visok rizik.
Nafta, plin i gnojivo ostaju zarobljeni
Zatvaranje Hormuza i dalje odsijeca oko 20 posto svjetske opskrbe naftom od globalnog tržišta. Osim nafte, kroz tjesnac u normalnim okolnostima prolaze i ukapljeni prirodni plin, gnojivo i brojna roba nužna za gospodarstva Zaljeva i šireg svijeta.
Cijene nafte prošlog su tjedna pale zbog nade da će se prolaz otvoriti, ali su ponovno porasle nakon novog vikenda borbi i izvješća da je Iran prekinuo mirovne pregovore. To pokazuje koliko tržište reagira ne na izjave, nego na stvarnu sigurnost plovidbe.
Američka vojska ne prati brodove
Prošlomjesečni pokušaj američke vojske da kroz takozvani “Project Freedom” vodi komercijalne brodove iz tjesnaca bio je kratkotrajan. Iako su se pojavila izvješća o novim pomorskim pratnjama, američko Središnje zapovjedništvo tvrdi da američke snage trenutačno ne eskortiraju komercijalne brodove.
Washington kaže da i dalje komunicira i koordinira s brodovima koji žele sigurno proći, ali to brodarima očito nije dovoljno. Dok ne postoji uvjerljivo jamstvo sigurnog prolaza, promet će ostati tek na razini simboličnog curenja, a ne stvarnog otvaranja.
Rizik za posade ostaje previsok
Opasnost nije teorijska. U ponedjeljak je teretni brod u sjevernom Perzijskom zaljevu pogođen nepoznatim projektilom. Od početka rata zabilježeno je 39 napada na plovila u regiji, a poginulo je 11 osoba, prema Međunarodnoj pomorskoj organizaciji.
Zato brodari upozoravaju da je sigurnost pomoraca prvi uvjet bilo kakve normalizacije. Ako postoji realna opasnost da brodovi budu zarobljeni, pogođeni ili prisiljeni plaćati namete, kompanije će izbjegavati rutu čak i ako političari tvrde da je otvorena.
Posljedice se osjećaju globalno
Zbog poremećaja u Hormuzu porasle su i vozarine na drugim rutama. Tankerske kompanije već bilježe velike dobitke zbog “povijesno visokih” cijena prijevoza, dok uvozno ovisne zemlje trpe pritisak skupljih energenata i robe.
Problem nije samo izlazak brodova koji su već zarobljeni u Zaljevu. Da bi se promet normalizirao, novi prazni brodovi moraju ponovno ulaziti u područje, preuzimati naftu, plin, gnojivo i drugu robu te održavati redovne linije. To se neće dogoditi dok osiguravatelji i vlasnici brodova ne procijene da je rizik prihvatljiv.
Što to znači?
Najvažnija poruka je da se Hormuz ne otvara političkom objavom, nego povjerenjem industrije. Ako brodari ne vjeruju da je prolaz siguran, globalno tržište neće se vratiti u normalu.
Čak i kada se postigne dogovor, oporavak neće biti trenutačan. Trebat će vrijeme da se isprazne zalihe, vrate brodovi, obnove rasporedi, pokrene proizvodnja i popravi infrastruktura.
Zato Hormuški tjesnac ostaje središnji problem svjetskog gospodarstva: dok se ondje ne vrati redovna i sigurna plovidba, cijene nafte, plina, hrane i prijevoza ostat će pod pritiskom.
