Britanska unutarnja sigurnosna služba MI5 izdala je neuobičajeno javno upozorenje sveučilištima i istraživačima: kineski institut koji je financirao akademske projekte u Ujedinjenom Kraljevstvu, prema procjeni službe, bio je povezan s kineskim obavještajnim aparatom.
U središtu slučaja je China General Technology Research Institute, poznat i kao China Academy of General Technology. MI5 tvrdi da institut ima snažne veze s kineskim Ministarstvom državne sigurnosti i da je njegova uloga bila financirati istraživanja koja mogu izravno poboljšati tehničke sposobnosti kineske špijunaže.
Prema britanskim tvrdnjama, više od 100 akademika povezanih s britanskim institucijama sudjelovalo je u takvim projektima. Mnogi od njih, naglašava MI5, možda nisu znali tko zapravo stoji iza financiranja.
Zašto je ovo posebno ozbiljno?
Ovo nije klasična priča o krađi dokumenata, hakiranju ministarstva ili regrutiranju špijuna u veleposlanstvu. Ovdje se radi o nečemu suptilnijem: korištenju otvorenog akademskog sustava za razvoj znanja koje može imati obavještajnu primjenu.
Britanska sveučilišta svjetski su relevantna u područjima poput umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti, kriptografije, komunikacijskih sustava i analize podataka. Upravo su to sektori u kojima je granica između civilne i vojne ili obavještajne upotrebe vrlo tanka.
Istraživanje koje na papiru izgleda kao napredna računalna znanost može se koristiti za zaštitu sustava, ali i za njihovo probijanje. Rad na skrivenoj komunikaciji može pomoći privatnosti i sigurnosti, ali i tajnim operacijama. Tehnike steganografije, odnosno skrivanja poruka unutar običnih datoteka ili slika, mogu biti akademski legitimne, ali i vrlo korisne obavještajnim službama.
To je razlog zašto je ovaj slučaj politički osjetljiviji od obične znanstvene suradnje.
Akademici možda nisu bili svjesni uloge instituta
Jedan od ključnih elemenata MI5-ova upozorenja jest tvrdnja da su mnogi istraživači mogli sudjelovati u dobroj vjeri. Drugim riječima, nisu nužno radili za kinesku obavještajnu službu svjesno ili namjerno.
To je važno jer akademska zajednica funkcionira na međunarodnoj suradnji. Istraživači redovito rade s inozemnim partnerima, prijavljuju projekte, razmjenjuju podatke, objavljuju radove i prihvaćaju financiranje iz različitih izvora.
Problem nastaje kada je stvarni krajnji korisnik istraživanja skriven. Ako se iza formalno znanstvene institucije nalazi obavještajna struktura, tada akademik možda misli da radi na neutralnom istraživanju, dok netko drugi rezultate koristi za jačanje špijunskih sposobnosti.
Zato britanske vlasti sada poručuju sveučilištima da odmah pregledaju sve postojeće i planirane veze s tim institutom.
Znanost više nije izvan geopolitike
Ovaj slučaj pokazuje koliko se promijenila priroda međunarodne znanstvene suradnje. Dugo se vjerovalo da je akademska razmjena sama po sebi pozitivna: što više zajedničkih projekata, to više znanja, inovacija i međunarodnog povjerenja.
No u svijetu umjetne inteligencije, kibernetičkih napada, dronova, naprednih senzora i digitalnog nadzora znanje više nije neutralno. Ono je strateška prednost.
Velike sile više ne gledaju sveučilišta samo kao mjesta obrazovanja. Gledaju ih kao izvore tehnologije, talenata i intelektualnog vlasništva. Zato su akademski projekti, posebno u STEM područjima, postali meta obavještajnog interesa.
To ne znači da treba zatvoriti sveučilišta ili prekinuti suradnju s Kinom. Ali znači da se naivnost više ne može smatrati politikom.
Britanija šalje poruku i vlastitim sveučilištima
MI5-ovo upozorenje nije upućeno samo Pekingu. Ono je poruka britanskim sveučilištima da više ne mogu ignorirati sigurnosnu dimenziju financiranja.
Britanska sveučilišta ovise o međunarodnim studentima, stranim partnerima i vanjskim istraživačkim sredstvima. U financijski teškim vremenima, privlačno je prihvatiti novac za istraživanje, osobito ako dolazi kroz formalno znanstvene kanale.
No država sada traži veću provjeru. Ako institucije nastave suradnju s organizacijom za koju je javno rečeno da je povezana s obavještajnom službom, više se neće moći pozivati na neznanje.
Upozorenje je zato i pravno ozbiljno. Britanski zakon o nacionalnoj sigurnosti predviđa kaznenu odgovornost za pomaganje stranoj obavještajnoj službi ako je osoba razumno mogla znati što radi.
Kina nije jedina, ali je najveći fokus
Sve zapadne sigurnosne službe upozoravaju da strane države ciljaju akademsku zajednicu. Takve aktivnosti ne provodi samo Kina. Rusija, Iran i druge države također traže pristup istraživanju, tehnologiji i ljudima.
No Kina je posebna zbog razmjera, industrijske strategije i bliske veze između države, sigurnosnog aparata, sveučilišta i tehnoloških kompanija. Zapadne službe već godinama tvrde da Peking koristi široku mrežu akademskih, poslovnih i tehnoloških kanala za prikupljanje znanja koje može pomoći kineskoj državi.
Kina takve optužbe u pravilu odbacuje i tvrdi da zapadne države politiziraju znanstvenu suradnju. No za britanske vlasti ovo više nije samo politička sumnja, nego sigurnosna procjena koja je javno objavljena.
