Učitelji su postali najteži radnici za pronaći
Europa se suočava s neobičnim paradoksom. Dok se mladim ljudima u dijelu zemalja pogoršavaju izgledi za pronalazak prvog posla, poslodavci istodobno tvrde da za niz ključnih zanimanja jednostavno nema dovoljno odgovarajućih kandidata.
Prema OECD-ovoj usporedbi 27 europskih zemalja, učitelji su u prosjeku najteže zanimanje za popunjavanje. Slijede liječnici i drugi visokoobrazovani zdravstveni radnici, stručnjaci za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, zdravstveni tehničari te stručnjaci iz poslovanja i administracije.
Učitelji su među pet najdeficitarnijih zanimanja u 13 zemalja, dok se zdravstveni i ICT stručnjaci pojavljuju među pet najtraženijih u njih 12.
Zdravstvu ne nedostaju samo ljudi nego i ljudi koji žele ostati
Kod liječnika i medicinskih sestara problem nije jednostavno nedovoljan broj diplomiranih radnika.
Zdravstveni stručnjaci smatraju se deficitarnima u 23 od 27 analiziranih zemalja. Razlozi uključuju prevelik broj pacijenata po zaposleniku, duge smjene, stres, izgaranje, slabe mogućnosti napredovanja i sve češće nasilje prema zdravstvenom osoblju.
To stvara začarani krug. Manjak zaposlenih povećava opterećenje postojećih radnika, a lošiji uvjeti potom dodatno potiču njihov odlazak.
Sličan problem postoji u školstvu. Plaće jesu važne, ali učitelji istodobno dobivaju sve više administrativnih obveza, odgovornosti za dobrobit učenika i zahtjeva povezanih s digitalizacijom i uključivanjem djece s različitim potrebama.
IT više nije automatski posao budućnosti
Digitalizacija je posljednjih godina snažno povećavala potražnju za ICT stručnjacima, koji su teško dostupni u 18 analiziranih zemalja.
Ali umjetna inteligencija mogla bi taj trend početi mijenjati.
OECD upozorava da bi AI mogao smanjiti potrebu za dijelom informatičkih radnika, posebno na početnim pozicijama. Već sada je situacija vrlo različita: u Njemačkoj, Nizozemskoj, Danskoj i Švedskoj tržište ICT stručnjaka procjenjuje se približno uravnoteženim, dok Austrija, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo čak bilježe relativni višak.
Za jednostavnije poslove kandidata uglavnom ima
Na drugom kraju tržišta nalaze se poslovi za koje je radnike najlakše pronaći.
Fizički pomoćni radnici relativno su lako dostupni u 21 zemlji, pomoćni radnici u pripremi hrane u 17, a druga jednostavna zanimanja u 16 država. Prodajni i administrativni radnici također češće pripadaju kategoriji u kojoj ponuda radnika premašuje relativnu potražnju.
No ni tu ne postoji jedinstveno europsko pravilo. Španjolska, primjerice, upravo radnike u pripremi hrane teško pronalazi, dok su u Norveškoj fizički radnici među najdeficitarnijima.
Europa nema samo manjak ljudi nego problem rasporeda
Ključ je u tome što europskom tržištu rada ne nedostaje jednostavno određeni broj radnika.
Jedna država može imati višak određenog zanimanja dok susjedna država za isto zanimanje ne može pronaći zaposlenike. Istodobno starenje stanovništva smanjuje broj radno sposobnih ljudi, a obrazovni sustavi često proizvode kvalifikacije koje se ne poklapaju s potrebama gospodarstva.
Zato se europski problem sve manje može riješiti samo otvaranjem novih radnih mjesta. Sve važnije postaje pitanje tko ima potrebne vještine, gdje živi i pod kojim je uvjetima spreman raditi.
Europa tako postupno ulazi u tržište rada na kojem najveći problem neće uvijek biti pronaći posao – nego pronaći čovjeka koji ga može i želi raditi.