Inflacija u europodručju u listopadu je dosegnula 4 posto, najviše u više od tri godine, ali glavni uzrok nisu bile namirnice nego energija. Gorivo, električna energija i grijanje bili su čak 20,8 posto skuplji nego godinu ranije.
Hrana zasad izgleda znatno mirnije. Cijene hrane, alkohola i duhana u europodručju porasle su 1,6 posto na godišnjoj razini, dok su hrana i bezalkoholna pića u cijeloj Europskoj uniji u rujnu bila samo 0,6 posto skuplja.
No prosjek skriva važnu promjenu. Neprerađena hrana, među kojom su voće, povrće, meso i riba, u listopadu je bila 4,6 posto skuplja nego godinu ranije. Prerađena hrana rasla je samo 0,5 posto.
Svježa hrana prva osjeti skuplju energiju
Razlog je u načinu na koji nastaje cijena hrane. Poljoprivredni strojevi troše gorivo, staklenici energiju, hladnjače električnu energiju, a roba do trgovine uglavnom stiže kamionima.
Kada energija naglo poskupi, svježi proizvodi taj trošak mogu prenijeti na kupce brže od industrijski prerađene hrane.
Francuska je dobar primjer. Ukupne cijene hrane u listopadu porasle su samo 1,2 posto, ali svježi proizvodi bili su osam posto skuplji nego godinu ranije.
U Italiji je neprerađena hrana poskupjela 7,5 posto. Ondje su problem dodatno pogoršali prosvjedi vozača kamiona zbog visokih cijena dizela, koji su privremeno poremetili opskrbu juga zemlje i ispraznili dio polica s voćem, mlijekom i mesom.
Cipar predvodi rast, Švedska ide u suprotnom smjeru
Posljednji usporedivi podaci za svih 27 članica EU pokazuju koliko su razlike velike.
Na Cipru su hrana i bezalkoholna pića u rujnu bili četiri posto skuplji nego godinu ranije. Slijedile su Španjolska s 2,7 posto, Rumunjska s 2,6 posto, Malta s 2,5 posto i Portugal s 2,4 posto.
Istodobno je u čak 14 članica hrana bila jeftinija nego godinu ranije.
Najveći pad zabilježila je Švedska, 6,3 posto, nakon što je država u travnju prepolovila PDV na hranu s 12 na šest posto. U Latviji, Mađarskoj i Češkoj cijene su pale između 3,8 i 4,8 posto.
Jedna godina ipak skriva mnogo veći problem
Današnja niska stopa inflacije ne znači da se hrana vratila na stare cijene.
Od rujna 2021. hrana je u Europskoj uniji ukupno poskupjela približno trećinu. U Mađarskoj je rast veći od 50 posto, a slična povećanja bilježe Bugarska, Estonija i Rumunjska.
To posebno pogađa istočnu Europu jer kućanstva ondje veći dio prihoda troše upravo na hranu. Čak i mali novi rast cijena zbog toga može imati snažniji učinak na životni standard nego u bogatijim članicama.
Najvažniji signal zato nije današnji europski prosjek od 0,6 posto. Važnije je što energija ponovno snažno poskupljuje, a taj se udar već počinje vidjeti kod svježe hrane.
Ako visoke cijene goriva i električne energije potraju, današnji rast voća, povrća, mesa i ribe mogao bi biti prvi znak da se novi energetski šok postupno seli s benzinskih postaja i računa za struju na police supermarketa.
