Veliki podatkovni centri, infrastruktura bez koje nema modernih cloud servisa ni razvoja umjetne inteligencije, postaju novo žarište političkih i ekoloških sukoba u Europi.
Više od 100 organizacija iz 15 europskih država okupljenih oko kampanje Stop Dirty Data Centres traži trenutačni moratorij na izgradnju novih velikih objekata dok se ne uvedu jasnija pravila o njihovoj potrošnji energije, vode i zemljišta.
Prosvjedne akcije najavljene su u Irskoj, Poljskoj, Danskoj, Finskoj, Španjolskoj, Nizozemskoj, Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Nezadovoljstvo više nije ograničeno na klimatske aktiviste. U područjima s velikom koncentracijom podatkovnih centara raste pitanje mogu li električne mreže, vodni resursi i lokalna infrastruktura podnijeti AI investicijski boom.
Problem nije ukupna potrošnja nego koncentracija
Podatkovni centri trenutačno troše oko 2,5 posto električne energije u Europskoj uniji. Na razini cijelog kontinenta taj udio još nije dramatičan, ali lokalna slika može biti potpuno drukčija.
U Irskoj, primjerice, podatkovni centri troše više od petine električne energije. AI objekti dodatno povećavaju problem jer zahtijevaju iznimno snažne priključke koji se mogu uspoređivati s velikim industrijskim postrojenjima.
Europska komisija očekuje da će instalirani kapacitet podatkovnih centara porasti s približno 12 gigavata 2025. na oko 28 gigavata do 2030. EU istodobno želi približno utrostručiti kapacitet tijekom sljedećih pet do sedam godina.
To znači da se digitalna politika počinje izravno sudarati s energetskom.
AI treba i vodu, mrežu i nove elektrane
Serveri koji izvršavaju milijarde AI operacija proizvode velike količine topline i moraju se neprestano hladiti. Zbog toga dio podatkovnih centara troši velike količine vode, dok njihov električni priključak može zahtijevati velika ulaganja u mrežu.
Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da će se globalna potrošnja električne energije podatkovnih centara povećati s oko 485 teravatsati 2025. na približno 950 teravatsati 2030.
U razvijenim gospodarstvima upravo bi podatkovni centri mogli biti odgovorni za više od petine ukupnog rasta potražnje za električnom energijom do kraja desetljeća.
Europa ne može jednostavno zaustaviti gradnju
Problem za Bruxelles je što Europa istodobno pokušava smanjiti tehnološku ovisnost o SAD-u i Kini.
Bez velikih podatkovnih centara nema europskih AI modela, cloud infrastrukture ni tehnološke suverenosti. Zaustavljanje gradnje zato bi moglo dodatno povećati prednost američkih tehnoloških kompanija.
Europska komisija zbog toga zasad ne govori o moratoriju. Umjesto toga priprema minimalne standarde učinkovitosti, sustav ocjenjivanja podatkovnih centara te obveznije praćenje potrošnje energije i vode. Zakonodavni prijedlog očekuje se tijekom 2027.
Upravo tu nastaje novi europski politički sukob. Umjetna inteligencija dugo se predstavljala kao gotovo nematerijalna tehnologija koja postoji negdje u „oblaku“. AI boom sada pokazuje suprotno.
Iza svakog modela stoje fizičke zgrade, električne mreže, voda, čipovi i elektrane. A kada njihova potrošnja počne konkurirati potrebama gradova i industrije, rasprava o umjetnoj inteligenciji prestaje biti samo tehnološka i postaje pitanje raspodjele stvarnih resursa.
