Šefica britanske obavještajne agencije GCHQ Anne Keast-Butler upozorava da Rusija “neprestano” cilja kritičnu infrastrukturu, demokratske procese, opskrbne lance i povjerenje javnosti u Ujedinjenom Kraljevstvu i Europi. Njezino upozorenje dolazi u trenutku kada zapadne obavještajne službe sve češće govore o ruskom djelovanju u takozvanoj sivoj zoni — prostoru između mira i otvorenog rata.
GCHQ tvrdi da Moskva ne provodi samo kibernetičke napade, nego i pokušaje sabotaže, krađe zapadne tehnologije te operacije destabilizacije usmjerene na javno povjerenje i političke sustave.
Cyber sigurnost “od uprava do dnevnih soba”
Glavna poruka GCHQ-a jest da cyber sigurnost više ne može biti pitanje samo državnih službi i velikih kompanija. Keast-Butler poziva građane, poduzeća i institucije da kibernetičku sigurnost shvate “deset puta hitnije” nego dosad.
To znači da obrana od napada više ne počinje samo u obavještajnim agencijama, nego i u poslovnim upravama, lokalnim vlastima, školama, bolnicama i kućanstvima. Slabe lozinke, nezaštićeni sustavi, zastarjeli softver i loša digitalna higijena mogu postati ulazna točka za napade koji imaju posljedice daleko izvan jedne organizacije.
Rusija nije jedina prijetnja
Iako je Rusija u središtu upozorenja, britanska obavještajna zajednica sve otvorenije govori i o Kini i Iranu. Kina se opisuje kao znanstveno-tehnološka supersila sa sve sofisticiranijim sposobnostima, osobito u području umjetne inteligencije, dok se Iran spominje među državama koje stoje iza ozbiljnih kibernetičkih prijetnji Britaniji.
Keast-Butler upozorava da se tehnološka ravnoteža brzo mijenja i da se prostor prednosti Britanije i saveznika sužava. Umjetna inteligencija dodatno komplicira sigurnosnu sliku jer može ubrzati napade, automatizirati prijevare, poboljšati širenje dezinformacija i olakšati pronalaženje ranjivosti u sustavima.
Europa već vidi posljedice
Upozorenje iz Londona dolazi nakon niza slučajeva u kojima su europske države optužile ruski povezane aktere za napade na kritičnu infrastrukturu. Švedska, Poljska, Danska i Norveška među zemljama su koje su posljednjih mjeseci upozoravale na kibernetičke napade na energetske i vodne sustave, uključujući elektrane i brane.
Takvi napadi ne moraju odmah izazvati katastrofu da bi bili opasni. Njihov cilj često je testiranje obrane, stvaranje nesigurnosti, trošenje resursa i slanje poruke da neprijatelj može dosegnuti duboko u civilnu infrastrukturu.
Transatlantska veza pod pritiskom
Američka politika Donalda Trumpa, obilježena sloganom “America First”, narušila je povjerenje u tradicionalne saveze i otvorila pitanje koliko se Europa može oslanjati na Washington.
Zato Keast-Butler naglašava važnost međunarodnih partnerstava. Poruka je jasna: zapadne države mogu se obraniti od Rusije, Kine i Irana samo ako ostanu tehnološki povezane, obavještajno koordinirane i spremne ulagati u vlastitu otpornost.
