Ruski dron koji je bio dio noćnog napada na ukrajinske ciljeve uz Dunav ušao je u rumunjski zračni prostor i pogodio stambenu zgradu u gradu Galatiju, na jugoistoku Rumunjske. Prema rumunjskom ministarstvu obrane, dron je praćen radarom prije nego što se srušio na krov višekatnice i izazvao požar. Dvije osobe su ozlijeđene, a deseci stanara morali su biti evakuirani.
Incident je posebno ozbiljan jer se dogodio na teritoriju Rumunjske, članice NATO-a i Europske unije, u blizini ukrajinske luke Izmail, koja je iste noći bila meta ruskih napada. Rumunjska se već ranije suočavala s padovima dijelova dronova i povredama zračnog prostora, ali ovo je jedan od najopasnijih slučajeva jer je pogođena naseljena zgrada i jer su ozlijeđeni civili.
Rumunjska aktivirala borbene zrakoplove
Rumunjska vojska podigla je borbene zrakoplove F-16 i vojni helikopter, a lokalno stanovništvo dobilo je upozorenja putem sustava za uzbunjivanje. Prema dostupnim izvješćima, letjelice su imale ovlast reagirati na prijetnju, ali dron je pogodio zgradu prije nego što je oboren.
Rumunjska ministrica vanjskih poslova Oana Toiu osudila je incident kao ozbiljno kršenje međunarodnog prava i zatražila od NATO-a ubrzanu isporuku protudronskih sposobnosti. To je zasad najvažniji dio reakcije prema Savezu: Bukurešt ne traži ratnu eskalaciju, nego jačanje obrane od dronova na istočnom krilu NATO-a.
NATO reakcija
NATO zasad, prema dostupnim izvješćima, nije aktivirao članak 5 niti je incident tretiran kao početak izravnog rata između Saveza i Rusije. To je važno naglasiti jer članak 5 nije automatski mehanizam koji se pokreće pri svakom padu projektila ili drona na teritorij članice.
Prema NATO-ovu tumačenju, članak 5 odnosi se na “oružani napad” na jednu ili više članica, ali se svaka situacija procjenjuje od slučaja do slučaja. Ako se aktivira, saveznice same odlučuju koje mjere smatraju potrebnima, uključujući, ali ne nužno i vojnu silu. NATO je članak 5 u svojoj povijesti aktivirao samo jednom, nakon napada na SAD 11. rujna 2001. godine.
Realniji kratkoročni put za Rumunjsku bio bi političko-sigurnosni pritisak unutar NATO-a, jačanje protuzračne obrane, dodatni radari, sustavi za ometanje dronova, protudronsko oružje i moguće konzultacije saveznika. Članak 4 NATO-a, koji omogućuje konzultacije kada neka članica smatra da su joj ugroženi sigurnost ili teritorijalni integritet, u takvim je situacijama mnogo vjerojatniji instrument od članka 5.
Zašto ovo ipak mijenja situaciju?
Ovaj incident ne znači da je NATO na pragu automatskog ulaska u rat, ali znači da se opasnost prelijevanja rata u Ukrajini na teritorij Saveza povećava. Ruski napadi na ukrajinsku dunavsku infrastrukturu odvijaju se neposredno uz granicu Rumunjske. Što su napadi češći, veća je vjerojatnost pogreške, skretanja drona, pada krhotina ili pogotka na teritoriju članice NATO-a.
Za NATO je to neugodan problem. Ako reagira preslabo, Moskva može zaključiti da je Savez spreman tolerirati sve češće povrede zračnog prostora. Ako reagira preoštro, postoji rizik izravne eskalacije s Rusijom. Zato se odgovor vjerojatno neće mjeriti velikim izjavama, nego konkretnim vojnim potezima: Više nadzora, više presretanja, više protudronskih sustava i brža razmjena obavještajnih podataka.
Poruka Moskvi i istočnom krilu Saveza
Za Rumunjsku, Poljsku i baltičke države ovo je potvrda da ruski rat protiv Ukrajine nije izoliran sukob. Članice NATO-a koje graniče s Ukrajinom ili Rusijom sve su izloženije riziku dronova, raketa, sabotaža i hibridnih operacija.
Europska komisija također je osudila napad na teritorij EU-a kao novu liniju koju je Rusija prešla, dok se u Bruxellesu priprema daljnji pritisak na Moskvu kroz sankcije.
