Kolumbija je na pragu velikog političkog zaokreta nakon što je tvrdo desni kandidat Abelardo de la Espriella proglasio pobjedu u drugom krugu predsjedničkih izbora.
Prema preliminarnim rezultatima, s gotovo svim prebrojanim glasovima, De la Espriella osvojio je 49,66 posto glasova, dok je njegov ljevičarski suparnik Iván Cepeda dobio 48,70 posto. Razlika je manja od jednog postotnog boda, zbog čega konačna službena potvrda rezultata ostaje politički iznimno važna.
De la Espriella je pred pristašama poručio da će biti predsjednik “svih Kolumbijaca” i da će njegova vlada biti demokratska, posvećena slobodi i institucionalnom poretku.
Cepeda ne priznaje poraz
Iván Cepeda zasad ne priznaje poraz. Njegov tabor traži završetak službenog postupka provjere i najavljuje preispitivanje dijela biračkih mjesta. Odlazeći predsjednik Gustavo Petro također je poručio da se nitko ne može proglasiti predsjednikom dok nadležna tijela ne potvrde konačni rezultat.
To dodatno naglašava koliko je Kolumbija politički podijeljena. Razlika između kandidata je mala, kampanja je bila oštra, a izbori su se pretvorili u referendum o nasljeđu Petrova prvog ljevičarskog predsjedništva u modernoj povijesti zemlje.
Trumpov utjecaj u kolumbijskim izborima
De la Espriella je otvoreni pristaša Donalda Trumpa i tijekom kampanje se predstavljao kao kandidat reda, sigurnosti i obračuna s kriminalom. Nakon izbora tvrdio je da ga je Trump nazvao i čestitao mu na pobjedi.
Američki državni tajnik Marco Rubio također mu je javno čestitao, poručivši da Washington želi surađivati s novom kolumbijskom administracijom na sigurnosti, migracijama i jačanju gospodarskih veza.
To pokazuje da izbori u Kolumbiji nisu samo unutarnje pitanje. Zemlja je važan američki partner u Latinskoj Americi, ključna u borbi protiv trgovine drogom i sigurnosno važna zbog odnosa prema Venezueli, migracijama i regionalnom utjecaju Kine.
Sigurnost je bila glavna tema
De la Espriella je kampanju gradio na obećanju obračuna s kartelima, gerilskim skupinama i kriminalnim mrežama. Sebe naziva “Tigrom”, a njegov stil često se uspoređuje s predsjednikom Salvadora Nayibom Bukeleom.
Kolumbija se posljednjih godina ponovno suočava s rastom nasilja. Iako je 2016. potpisan povijesni mirovni sporazum s FARC-om, disidentske skupine, narkokarteli i ilegalne oružane organizacije i dalje kontroliraju dijelove teritorija. U mnogim regijama država je slaba, a lokalno stanovništvo živi pod pritiskom iznuda, prijetnji i oružanih sukoba.
Zato je poruka “reda i sigurnosti” imala snažan odjek među biračima koji su razočarani Petrovorom politikom pregovora s naoružanim skupinama.
Strah od povratka militarizacije
Za ljevicu i organizacije za ljudska prava De la Espriellina pobjeda nosi ozbiljan rizik. Njegovi protivnici upozoravaju da bi agresivna sigurnosna politika mogla vratiti Kolumbiju u razdoblje intenzivnijeg unutarnjeg rata.
Iván Cepeda, senator i kandidat ljevice, kampanju je temeljio na obećanju nastavka socijalnih reformi, zaštite mirovnog procesa i širenja prava siromašnijih slojeva stanovništva. Njegov poraz, ako bude službeno potvrđen, značio bi kraj pokušaja da se Petrov projekt nastavi još jedan mandat.
No gotovo polovica zemlje glasala je za Cepedu. To znači da novi predsjednik, čak i ako preuzme dužnost, neće imati širok i jednostavan mandat.
Kolumbija se priključuje desnom valu u Latinskoj Americi
Moguća pobjeda De la Esprielle uklapa se u širi trend pomaka udesno u Latinskoj Americi. Nakon razdoblja u kojem su ljevičarske vlade jačale u više zemalja regije, birači se sada sve češće okreću kandidatima koji obećavaju red, borbu protiv kriminala, niže poreze, potporu biznisu i čvršće odnose sa Sjedinjenim Državama.
Takav zaokret vidljiv je u više zemalja, ali Kolumbija ima posebnu težinu. Riječ je o zemlji s dugom poviješću unutarnjeg sukoba, snažnim kartelima, osjetljivim odnosom s Venezuelom i važnom ulogom u američkoj regionalnoj politici.
Najveći izazov bit će upravljanje podijeljenom zemljom
Ako službeni rezultati potvrde njegovu pobjedu, De la Espriella će preuzeti zemlju koja je gotovo savršeno podijeljena na dva politička bloka. Njegova prednost je tijesna, a Kongres neće biti jednostavan za kontrolu.
To znači da će teško moći vladati samo retorikom obračuna. Morat će pokazati može li provesti sigurnosne mjere bez novog vala kršenja ljudskih prava, obnoviti povjerenje u institucije i istodobno pokrenuti gospodarstvo.
