U drugoj polovici 20. stoljeća svijet je svjedočio utrci u nuklearnom naoružanju. Danas se odvija nova, jednako presudna utrka — ona za dominaciju u umjetnoj inteligenciji.
Glavni suparnici su Sjedinjene Američke Države i Kina, a natjecanje se vodi u laboratorijima, tehnološkim kompanijama i na razini država. Ulog su gospodarska moć, vojna prednost i globalni utjecaj.
Američka prednost: “mozgovi” umjetne inteligencije
SAD trenutno ima prednost u razvoju takozvanih “AI mozgova” — naprednih algoritama, velikih jezičnih modela i računalnih sustava koji pokreću aplikacije poput ChatGPT-a.
Američke kompanije poput OpenAI-a, Googlea i Anthropica ulažu milijarde dolara u razvoj tih sustava. Ključ njihove dominacije leži u naprednim mikročipovima, posebno onima koje proizvodi Nvidia.
Washington dodatno štiti tu prednost strogim ograničenjima izvoza tehnologije prema Kini, pokušavajući spriječiti konkurenciju u pristupu najnaprednijem hardveru.
Kineski odgovor: Brže, jeftinije i otvorenije
Unatoč ograničenjima, Kina je brzo uzvratila. Razvoj modela poput DeepSeeka pokazao je da kineske tvrtke mogu postići slične rezultate uz znatno manje troškove.
Za razliku od američkog zatvorenog pristupa, kineski model razvoja često se oslanja na otvoreni kod, što ubrzava inovacije i omogućuje brže širenje tehnologije. Iako su američki modeli i dalje nešto napredniji, razlika se smanjuje — a cijena kineskih rješenja često je znatno niža.
Kina dominira u robotici
Dok SAD prednjači u softveru, Kina ima jasnu prednost u fizičkoj primjeni umjetne inteligencije — robotima i automatizaciji. U zemlji već rade milijuni industrijskih robota, a Kina prednjači i u razvoju humanoidnih robota. Ti sustavi sve su prisutniji u proizvodnji, logistici pa čak i svakodnevnom životu. Velika prednost Kine leži u snažnoj industrijskoj bazi i državnoj potpori, koja je omogućila brz razvoj i masovnu proizvodnju.
Ključna slabost: Robotima treba “mozak”
Unatoč tome, kineski roboti i dalje ovise o naprednim softverskim rješenjima — području u kojem SAD zadržava prednost.
Složeniji roboti zahtijevaju naprednu umjetnu inteligenciju koja može donositi odluke i izvršavati kompleksne zadatke. Upravo tu američke kompanije i dalje vode. Stručnjaci procjenjuju da najveći dio vrijednosti robota leži upravo u “mozgu”, a ne u fizičkom tijelu.
Tko će pobijediti?
Pitanje pobjednika ostaje otvoreno. Za razliku od tradicionalnih utrka, u ovoj ne postoji jasna završna linija. Ključ neće biti samo u tome tko ima bolju tehnologiju, već tko je uspješnije primijeni — u industriji, vojsci i svakodnevnom životu.
