Umjetna inteligencija sve brže mijenja način na koji ljudi koriste internet. Promjena više nije ograničena na chatbotove ili posebne aplikacije, nego ulazi u samu srž digitalnog života: pretraživanje, društvene mreže, internetsku kupnju, oglašavanje i stvaranje sadržaja.
Google zato uvodi velike promjene u svoju tražilicu, jer korisnici više ne postavljaju samo kratke i jednostavne upite. Sve češće traže složene odgovore, usporedbe, objašnjenja, slike, interaktivne prikaze i sažetke iz više izvora. Prema Googleu, ljudi postavljaju dulja i teža pitanja za koja više ne postoji jedan jasan odgovor na internetu.
ChatGPT je promijenio način pretraživanja
Dolazak ChatGPT-a promijenio je očekivanja korisnika. Ljudi sve više traže informacije razgovornim stilom, umjesto da upisuju nekoliko ključnih riječi. Umjesto “najbolji hotel Rim”, korisnici sve češće pišu upite poput: “Pronađi mi hotel u Rimu za obitelj s djecom, blizu centra, ali ne preskup.”
Google se tome prilagođava. Nova tražilica proširuje okvir za unos teksta, omogućuje dodavanje fotografija, datoteka i drugih elemenata te se sve više pretvara u interaktivni sustav koji ne prikazuje samo linkove, nego sam generira odgovore, vizualizacije i mini-aplikacije.
To znači da se najvrjedniji prostor na internetu – Googleova stranica s rezultatima – mijenja iz kataloga poveznica u mjesto gdje se sve više toga rješava bez napuštanja tražilice.
Manje klikova, ali kvalitetniji promet
Za medije, trgovine i druge internetske stranice to je velika promjena. Ako AI sažetak korisniku već daje odgovor, manja je vjerojatnost da će kliknuti na izvorni tekst ili web-stranicu.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da promet koji ipak dođe na stranice može biti kvalitetniji. Korisnici koji kliknu nakon AI sažetka često su već informiraniji i bliže konkretnoj odluci – kupnji, rezervaciji, slanju upita ili čitanju dublje analize.
Drugim riječima, broj klikova može padati, ali vrijednost pojedinog posjeta može rasti.
Uspon AI influencera
AI ne mijenja samo pretraživanje. Društvene mreže sve više pune virtualni influenceri – likovi koji izgledaju kao stvarne osobe, imaju pratitelje, objavljuju fotografije, promoviraju proizvode i sudjeluju u kampanjama, ali ne postoje u stvarnom životu.
Za brendove su takvi influenceri privlačni jer su jeftiniji, potpuno kontrolirani i mogu se prilagoditi gotovo svakoj kampanji. Ne kasne, ne pregovaraju, ne ulaze u skandale i mogu se u potpunosti dizajnirati prema potrebama tržišta.
No to otvara nova pitanja o povjerenju, autentičnosti i transparentnosti. Ako korisnik ne zna je li osoba koju prati stvarna ili generirana, granica između oglašavanja, zabave i manipulacije postaje sve nejasnija.
AI preuzima internetsku kupnju
Još jedna velika promjena događa se u e-trgovini. Sve više korisnika koristi AI alate za usporedbu proizvoda, provjeru cijena, čitanje recenzija i donošenje odluka o kupnji.
Promet prema američkim maloprodajnim stranicama iz AI servisa snažno je porastao, a velike tehnološke kompanije brzo uvode vlastite AI alate za kupnju. Google razvija univerzalnu košaricu za proizvode iz različitih trgovina, Amazon integrira AI asistenta u svoju tražilicu, a OpenAI, Meta i drugi pokušavaju zauzeti prostor između korisnika i trgovaca.
To bi moglo promijeniti cijeli model internetske trgovine. Umjesto da korisnik sam obilazi desetke stranica, AI bi mogao odraditi usporedbu, suziti izbor i predložiti kupnju.
Stari internet ne nestaje, ali gubi oblik
Unatoč rastu AI alata, kvalitetne web-stranice i ljudski sadržaj i dalje ostaju važni. AI sustavi trebaju podatke, izvore, recenzije, članke, baze proizvoda i stručni sadržaj kako bi mogli davati odgovore.
No pitanje je tko će od toga imati korist. Ako AI koristi sadržaj s weba, a korisnik više ne klikne na izvor, izdavači i autori mogli bi izgubiti promet, prihod i motivaciju za stvaranje novog sadržaja.
To je jedan od najvećih izazova nove internetske faze: kako zadržati otvoren web ako korisnici sve više ostaju unutar AI sučelja velikih tehnoloških kompanija.
Internet kakav poznajemo brzo se mijenja
AI neće samo dodati novu funkciju internetu. On mijenja samu logiku korištenja mreže. Pretraživanje postaje razgovor, kupnja postaje asistirano odlučivanje, influenceri više ne moraju biti stvarni ljudi, a web-stranice sve više ovise o tome kako ih AI sustavi čitaju i prikazuju.
To ne znači da stari internet nestaje preko noći. Ali jasno je da ulazimo u razdoblje u kojem korisnici sve manje “surfaju”, a sve više traže da im sustav odmah obavi zadatak.
Internet je nastao kao mreža poveznica. AI ga pretvara u mrežu odgovora. Baš zato se pitanje budućnosti ne svodi samo na tehnologiju, nego i na kontrolu: tko odlučuje što ćemo vidjeti, kojem izvoru vjerovati i hoće li otvoreni web preživjeti eru umjetne inteligencije.
