Europska unija priprema novu petogodišnju strategiju upravljanja migracijama u kojoj vizna politika dobiva znatno aktivniju ulogu. Umjesto dosadašnjeg administrativnog okvira, vize se planiraju koristiti kao diplomatski alat kojim se želi utjecati na ponašanje trećih zemalja u pogledu sprječavanja neregularnih migracija prema Europi.
Takav pristup označava pomak prema tzv. asertivnoj migracijskoj diplomaciji, u kojoj se migracije povezuju s vanjskom politikom, trgovinom i financijskom suradnjom.
Vizni režim kao sredstvo nagrade i sankcije
U središtu nove strategije nalazi se ideja da pristup europskom viznom režimu postane poluga kojom se može potaknuti ili kazniti suradnja trećih zemalja. Države koje se pokažu kooperativnima u kontroli migracijskih tokova, povratku svojih državljana i suzbijanju krijumčarenja ljudi mogle bi dobiti olakšice u viznom režimu.
S druge strane, zemlje koje ne ispunjavaju očekivanja mogle bi se suočiti s pooštravanjem ili čak privremenom suspenzijom viznih pogodnosti. Time se vizna politika prvi put sustavno pozicionira kao instrument političkog pritiska.
Partnerstva s trećim zemljama uz jasne uvjete
Nova strategija predviđa jačanje suradnje s državama iz kojih dolazi velik broj migranata ili koje se nalaze na ključnim tranzitnim rutama. Takva partnerstva uključivat će kombinaciju poticaja i obveza, od financijske pomoći i trgovinskih povlastica do jasnih zahtjeva za učinkovitiju kontrolu granica.
Poseban naglasak stavlja se na povratak osoba koje nemaju pravo boravka u Europskoj uniji, što se već godinama smatra jednim od najslabijih segmenata europske migracijske politike.
Pojačana kontrola vanjskih granica
Uz diplomatske mjere, Europska unija nastavlja s jačanjem kontrole svojih vanjskih granica. Planira se veće korištenje tehnoloških rješenja za nadzor ulazaka, bolja razmjena podataka među državama članicama te učinkovitije upravljanje azilnim postupcima.
Cilj je smanjiti broj neregularnih ulazaka i ubrzati donošenje odluka o pravu na boravak, čime bi se smanjio pritisak na nacionalne azilne sustave.
Legalni migracijski kanali i tržište rada
Iako je naglasak strategije na kontroli i odvraćanju neregularnih migracija, dokument prepoznaje i potrebu za privlačenjem legalnih migranata. Posebna pozornost posvećena je radnoj migraciji i privlačenju talenata u sektorima u kojima europsko tržište rada bilježi kronični manjak radne snage.
Time se nastoji uspostaviti ravnoteža između restriktivnih mjera i gospodarskih potreba država članica.
Balans između sigurnosti i temeljnih prava
Europska unija ističe da nova migracijska strategija mora biti usklađena s međunarodnim pravom i temeljnim ljudskim pravima. Naglašava se obveza zaštite osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, kao i poštivanje prava azilanata tijekom cijelog postupka.
Ovaj balans između sigurnosnih ciljeva i vrijednosnog okvira Unije ostaje jedan od ključnih izazova u provedbi nove politike.
Što nova strategija znači u praksi
Planirana promjena pristupa pokazuje da Europska unija migracije sve više promatra kao pitanje geopolitičkog utjecaja, a ne isključivo unutarnje politike. Korištenje vizne politike kao diplomatske poluge moglo bi ojačati pregovaračku poziciju Bruxellesa, ali i otvoriti nova pitanja o odnosima s partnerskim zemljama.
Uspjeh strategije ovisit će o dosljednoj provedbi, jedinstvu država članica i sposobnosti EU-a da poveže sigurnosne ciljeve s dugoročnim razvojnim i političkim interesima.
