Iran i Izrael objavili su da zaustavljaju međusobne napade nakon najopasnije razmjene vatre od travanjskog primirja. Obje strane, međutim, istodobno upozoravaju da će odgovoriti još snažnije ako se prekid vatre ponovno prekrši.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu poručio je da Izrael “trenutačno” obustavlja napade na Iran, ali je naglasio da borba protiv Teherana i Hezbolaha u Libanonu nije završena. Iran je pak objavio da je završio vojne operacije nakon što je, kako tvrdi, Izraelu zadao “bolan odgovor”, ali je zaprijetio “još težim i razornijim mjerama” ako Izrael nastavi udare, osobito u Libanonu. Cijene nafte su se smirile nakon što su obje strane objavile pauzu, ali tržišta i dalje sumnjaju u trajnost primirja.
Trump pokušava spriječiti širi rat
Američki predsjednik Donald Trump javno je pozvao obje strane da odmah prestanu pucati, tvrdeći da su pregovori o širem sporazumu s Iranom u završnoj fazi. Prema njegovim riječima, dogovor bi mogao biti postignut u roku od nekoliko dana, a nakon toga bi se trebao otvoriti i Hormuški tjesnac, ključno svjetsko energetsko usko grlo.
Trump je razgovarao s Netanyahuom i poručio da Izrael mora pokazati “zdrav razum”. Prema izvješćima američkih medija, upozorio je izraelskog premijera da bi se Izrael mogao naći sam ako ponovno krene u rat s Iranom. Axios navodi da je Trump izravno pozvao Izrael i Iran da “odmah prestanu pucati” kako se ne bi urušili pregovori o širem mirovnom aranžmanu.
Kako je primirje ponovno dovedeno u pitanje
Nova eskalacija počela je nakon izraelskog napada na Bejrut, koji je Iran protumačio kao kršenje primirja i udar na regionalnu ravnotežu. Teheran je odgovorio raketnim napadima na Izrael, nakon čega je izraelska vojska izvela udare na vojne ciljeve u Iranu, uključujući sustave protuzračne obrane i postrojenja povezana s proizvodnjom kemikalija za balističke projektile.
Istodobno se nastavilo nasilje u Libanonu. Izrael je izveo udare na jug zemlje, a Hezbollah je objavio da je raketirao izraelske vojne položaje. Time se još jednom pokazalo da se iransko-izraelsko primirje ne može odvojiti od libanonskog fronta.
Libanon ostaje najveća slaba točka
Najveći problem za američku diplomaciju sada je pitanje Libanona. Iran traži da se svaki širi dogovor odnosi i na izraelske operacije protiv Hezbolaha, dok Izrael tvrdi da ima pravo nastaviti napade ako procijeni da mu prijeti opasnost.
To je ključna točka mogućeg novog sloma primirja. Ako Izrael nastavi udare u Libanonu, Iran bi mogao ponovno tvrditi da je primirje prekršeno i odgovoriti izravno. Ako Iran ili Hezbollah pokrenu nove napade, Izrael će se pozvati na pravo na samoobranu.
Drugim riječima, obje strane formalno prihvaćaju pauzu, ali svaka zadržava vlastito tumačenje toga što znači kršenje primirja.
Hormuz i dalje visi nad pregovorima
Kriza je usko povezana s Hormuškim tjesnacem, kroz koji u normalnim okolnostima prolazi velik dio svjetske nafte i ukapljenog plina. Zatvaranje ili ograničenje prometa kroz taj prolaz već je snažno pogodilo energetska tržišta.
Trump tvrdi da bi se tjesnac mogao otvoriti vrlo brzo ako pregovori s Iranom uspiju. No brodarska industrija i energetska tržišta i dalje traže stvarna sigurnosna jamstva, a ne samo političke najave.
Zbog toga je svaka nova razmjena vatre između Irana i Izraela odmah važna i za globalne cijene goriva, inflaciju i opskrbne lance. Reuters navodi da su cijene nafte pale nakon objave pauze u napadima, ali analitičari upozoravaju da tržište ostaje nervozno jer trajni dogovor još nije postignut.
Incident s američkim helikopterom dodatno podiže napetost
Dodatnu neizvjesnost unio je i incident u Hormuškom tjesnacu, gdje se, prema američkim medijima, srušio američki helikopter Apache s dva člana posade. Trump je izjavio da je posada dobro i da nitko nije ozlijeđen, ali detalji o uzroku pada zasad nisu poznati.
Iako incident nije nužno povezan s iranskim djelovanjem, dogodio se u izrazito napetom trenutku i u području gdje američke snage već provode pritisak na Iran. Zato će se pomno pratiti hoće li Washington slučaj tretirati kao tehnički incident ili kao dio šire sigurnosne prijetnje.
Pauza nije mir
Najvažnije je da najnovija obustava napada ne znači stvarni mir. Ona je prije svega taktička pauza koju su obje strane prihvatile pod američkim pritiskom i zbog pregovora koji su, prema Trumpu, blizu završetka.
No ratni okidači ostaju na terenu: izraelske operacije u Libanonu, Hezbollahovi napadi, iranski zahtjevi oko Hormuza i američka blokada iranskih luka. Svaki od tih elemenata može ponovno zapaliti sukob.
Zasad je izbjegnut najgori scenarij – povratak otvorenom ratu između Irana i Izraela. Ali primirje je toliko krhko da će njegova sudbina ovisiti o sljedećem napadu u Libanonu, sljedećem incidentu u Hormuzu ili sljedećem potezu Washingtona.
