Ukrajina se sve teže nosi s problemom koji ne može riješiti samo zapadnim oružjem, dronovima ili novim paketima pomoći. Nakon više od četiri godine ruskog rata, zemlji sve više nedostaje ljudi.
Ukrajini trebaju novi vojnici kako bi zadržala bojišnicu, rotirala iscrpljene postrojbe i nadoknadila gubitke. No sve veći broj muškaraca pokušava izbjeći mobilizaciju, a sukobi s regrutacijskim službenicima postaju sve češći i opasniji.
Rečenica “svi se boje umrijeti” brutalno sažima raspoloženje dijela društva. Ukrajinci već godinama žive pod ruskim napadima, ali to ne znači da je spremnost za odlazak na frontu neograničena.
Nasilje prema regrutacijskim službenicima sve je češće
Na početku ruske invazije ukrajinsko društvo bilo je snažno mobilizirano. Deseci tisuća ljudi dobrovoljno su se prijavljivali, a obrana zemlje bila je pitanje opstanka. Danas je situacija drukčija.
Rat se pretvorio u dugotrajno iscrpljivanje. Mnogi od onih koji su se prijavili 2022. još su uvijek u uniformi. Dio je poginuo, dio je ranjen, a dio je psihički i fizički potrošen. Istodobno, ljudi koji su dosad izbjegavali službu sve se više suočavaju s pritiskom mobilizacijskog sustava.
Zato raste napetost između građana i regrutacijskih centara. U pojedinim gradovima zabilježeni su napadi na službenike, sukobi s policijom, pokušaji oslobađanja mobiliziranih muškaraca iz vozila i javne konfrontacije koje završavaju istragama.
To više nije marginalni problem. To je znak da se ratna solidarnost sudara s umorom, strahom i nepovjerenjem.
Manjak pješaštva postao je ključna slabost
Ukrajina je posljednjih godina postala simbol inovativnog ratovanja. Njezini dronovi pogađaju ruske rafinerije, skladišta i zapovjedne točke. Ukrajinske postrojbe pokazale su iznimnu prilagodljivost, a zapadna pomoć omogućila je modernizaciju dijela vojske.
Ali nijedna tehnologija ne može potpuno zamijeniti pješaštvo.
Na kraju, rovove netko mora držati. Položaje netko mora braniti. Ranjene netko mora izvući. Dronovi mogu promijeniti bojište, ali ne mogu sami zauzeti i zadržati teritorij.
Zato je manjak ljudi postao jedan od najvećih ukrajinskih problema. Ako se iscrpljene brigade ne mogu rotirati, pada moral. Ako na frontu dolaze nedovoljno obučeni ili prisilno mobilizirani ljudi, raste rizik od gubitaka, dezerterstva i neučinkovitosti.
Težak izbor za Zelenskog
Volodimir Zelenski nalazi se pred izborom bez dobrog rješenja. Ako ne pojača mobilizaciju, vojska će sve teže držati linije prema brojčano većoj Rusiji. Ako je pojača pregrubo, riskira društveni otpor, gubitak povjerenja i političku krizu u pozadini.
Ukrajina je već snizila dob za mobilizaciju s 27 na 25 godina, ali vlast i dalje izbjegava najnepopularnije poteze, poput još šire mobilizacije mlađih muškaraca. Razlog je jasan: svaka nova mjera otvara pitanje tko mora ići u rat, tko može ostati kod kuće i zašto neki imaju mogućnost izbjeći službu.
U zemlji koja se brani od agresije ta pitanja nisu samo administrativna. Ona diraju samu jezgru društvenog ugovora.
Problem nije samo strah, nego i povjerenje
Bilo bi pogrešno cijeli problem svesti na kukavičluk. Strah od smrti je normalan. Rat u Ukrajini posebno je brutalan jer su vojnici stalno izloženi artiljeriji, minama, dronovima i napadima iz zraka.
Mnogi muškarci ne bježe samo od uniforme, nego od osjećaja da bi mogli završiti na fronti bez dovoljno obuke, opreme ili jasnog roka služenja. Dio javnosti zamjera mobilizacijskim centrima grubost, korupciju i nejednak tretman.
Ako građani vjeruju da sustav nije pravedan, mobilizacija postaje još teža. Tada se ne postavlja samo pitanje tko brani zemlju, nego i tko je zaštićen od rata, tko ima veze, tko može platiti izuzeće i tko nema izbora.
To je opasno za svaku državu u dugom ratu.
Ukrajina pokušava ponuditi bolji dogovor vojnicima
Kijev zato pokušava reformirati sustav. Najavljuju se veće plaće za pješaštvo, bolji ugovori, jasniji rokovi služenja, lakši premještaji između brigada i više mogućnosti za strance koji žele služiti u ukrajinskoj vojsci.
Povećanje plaća posebno je važno za najopasnija mjesta na fronti. Ukrajinsko vodstvo želi pokazati da država prepoznaje razliku između onih koji su u pozadini i onih koji svakodnevno riskiraju život u rovovima.
No novac sam po sebi nije dovoljan. Vojnici i njihove obitelji traže i sigurnost da sustav neće ljude trošiti bez kraja. Jedno od najtežih pitanja ostaje demobilizacija onih koji su u ratu od 2022. godine.
Rusija računa na ukrajinski umor
Moskva dobro zna da je manjak ljudi ukrajinska slabost. Rusija ima veći demografski bazen i spremnija je trpjeti goleme gubitke. Iako i Rusija ima probleme s regrutacijom, njezina strategija često se oslanja upravo na iscrpljivanje: gurati val za valom ljudi, održavati pritisak i čekati da Ukrajina ostane bez dovoljno vojnika.
Zato mobilizacijska kriza nije samo unutarnji ukrajinski problem. Ona izravno utječe na tijek rata.
Ako Ukrajina ne uspije obnoviti ljudstvo, ni najmoderniji zapadni sustavi neće biti dovoljni. Ako pak mobilizaciju provodi nasilno i nepravedno, riskira da oslabi ono što joj je od početka rata bilo najveća snaga: društvenu volju za otporom.
Zapad ne može ignorirati ljudski problem rata
Europski i američki saveznici često govore o sustavima protuzračne obrane, streljivu, dronovima i sankcijama. Sve je to važno. Ali rat se ne vodi samo opremom.
Ukrajini trebaju ljudi koji mogu izdržati frontu. A to je najteži oblik pomoći jer ga Zapad ne može jednostavno poslati u paketu.
Zato se u Europi sve više otvara neugodno pitanje: koliko dugo Ukrajina može držati ratni napor ako se društveni umor produbljuje, a mobilizacija postaje sve konfliktnija?
Najteža faza za ukrajinsko društvo
Ukrajina je i dalje žrtva ruske agresije i ima pravo braniti se. No upravo zato mora riješiti problem mobilizacije na način koji neće dodatno razarati povjerenje građana u državu.
Ako se regrutacija pretvori u lov na ljude po ulicama, otpor će rasti. Ako se sustav učini pravednijim, transparentnijim i bolje organiziranim, država ima veće šanse uvjeriti građane da teret rata ne pada samo na najslabije i najmanje zaštićene.
To je sada jedna od ključnih bitaka Ukrajine. Ne vodi se samo protiv Rusije, nego i protiv iscrpljenosti, straha i osjećaja nepravde.
Ukrajina je pokazala da zna inovirati, boriti se i preživjeti. Ali u petoj godini velikog rata njezin najveći izazov sve manje je tehnologija, a sve više ljudi. A bez ljudi, ni najnapredniji dronovi ne mogu držati liniju.
