Viktor Orbán gradio je svoj politički sustav 16 godina. Péter Magyar počeo ga je rastavljati u nekoliko mjeseci.
Nakon izborne pobjede Tisze 12. travnja, Mađarska je ušla u najdramatičniju političku promjenu od pada komunizma. Orbán je priznao poraz, a Magyar je dobio ono što je u mađarskoj politici najvažnije: dvotrećinsku parlamentarnu većinu. Time je Tisza dobila mogućnost mijenjati ustav, donositi takozvane kardinalne zakone i preuređivati institucije koje su godinama bile pod snažnim utjecajem Fidesza.
Magyar nije vodio kampanju samo protiv vlade. Vodio je kampanju protiv cijelog sustava. Sada pokušava pokazati da je ta promjena stvarna.
Što je bio Orbánov NER?
Orbán je nakon pobjede 2010. izgradio Sustav nacionalne suradnje, poznat kao NER. Službeno je to bio novi društveni ugovor. Kritičari su ga opisivali kao centralizirani političko-ekonomski aparat kojim su institucije, mediji, pravosuđe, javni novac i poslovni interesi povezani u mrežu koja održava Fidesz na vlasti.
Ključ Orbánove moći nije bio samo u popularnosti, nego u pravilima igre. Fidesz je mijenjao zakone, postavljao lojalne ljude na ključne funkcije, oslabio provjere i ravnoteže te izgradio medijski sustav koji je godinama prenosio vladin narativ.
Od 2020. Orbán je dodatno proširio mogućnost vladanja dekretima, najprije zbog pandemije, a zatim pozivanjem na rat u Ukrajini. Tako je Mađarska formalno ostala demokracija, ali s institucijama koje su sve manje djelovale neovisno.
Prvi udar: predsjednik i tužiteljstvo
Najsimboličniji potez nove vlasti bilo je uklanjanje predsjednika Tamása Sulyoka. Ustavnim amandmanom njegov je mandat prekinut, što Fidesz opisuje kao politički motivirani napad na demokraciju. Magyar tvrdi suprotno: da predsjednik nije bio neutralni predstavnik države, nego dio starog sustava.
Za Magyara je to imalo i praktičan razlog. Predsjednik ima pravo pomilovanja, a nova vlast najavljuje kaznenu i političku odgovornost za korupciju iz Orbánova razdoblja. Ako bi na čelu države ostao čovjek blizak starom sustavu, mogao bi postati prepreka procesima koje Tisza želi otvoriti.
Uz predsjednika, otišao je i glavni tužitelj Gábor Bálint Nagy. To je jednako važno, možda i važnije. Kritičari Orbánova sustava godinama su tvrdili da se neugodni slučajevi nisu istraživali ili su se zaustavljali kada bi dotaknuli ljude bliske Fideszu.
Čišćenje sigurnosnog aparata
Magyarova vlada smijenila je i šefove tajnih službi, čelnika protuterorističke policije TEK, bivšeg Orbánova glasnogovornika Bertalana Havasija i šefa državne revizije.
Ukinut je i Ured za zaštitu suvereniteta, institucija koju su kritizirali Europska komisija, mediji i nevladine organizacije jer je služila za pritisak na one koje je vlast optuživala za strani utjecaj.
To pokazuje da nova vlast ne želi samo promijeniti političku fasadu. Ona cilja infrastrukturu moći: službe, nadzor, komunikaciju, tužiteljstvo i financijske kontrole.
Korupcija je postala središte obračuna
Krajem srpnja parlament je osnovao Ured za povrat i zaštitu imovine. Njegov zadatak je istražiti korupciju iz Orbánova razdoblja i pokušati vratiti državnu imovinu.
U fokusu su poslovni ljudi i članovi obitelji povezani s bivšim premijerom. Spominju se Lőrinc Mészáros, Orbánov prijatelj iz djetinjstva i najbogatiji Mađar; István Tiborcz, Orbánov zet; te Győző Orbán, premijerov otac. Svi oni tvrde da su poslovali zakonito, ali njihovo bogatstvo i državni poslovi sada postaju predmet političke i pravne provjere.
Posebno osjetljiv slučaj je i takozvana afera Matolcsy, povezana s navodnim gubitkom oko 500 milijardi forinti iz Mađarske narodne banke.
Još važnije, Mađarska bi se trebala priključiti Uredu europskog javnog tužitelja, EPPO-u. To bi omogućilo istrage prijevara s europskim novcem unatrag od srpnja 2021. godine. Za zemlju u kojoj su europski fondovi godinama bili jedna od glavnih točaka spora s Bruxellesom, to je golema promjena.
Fidesz gubi teren
Orbán je nakon poraza objavio da neće preuzeti parlamentarni mandat, čime je završio 36 godina neprekidnog sjedenja u mađarskom parlamentu. Rekao je da se želi posvetiti reorganizaciji “nacionalne strane” i obnovi Fidesza.
No i taj prostor mu se sužava. Parlament je donio takozvani “lex Orbán”, kojim se premijerski mandat ograničava na osam godina, retroaktivno od 1990. Time je Orbánu praktički zatvoren put povratka na dužnost.
Uvedeno je i ograničenje mandata zastupnika na 12 godina, što pogađa niz veterana Fidesza. Orbán tvrdi da nova vlast time izbacuje političke protivnike iz igre i da to nije demokratska obnova, nego osveta.
To je najosjetljivija točka Magyarove revolucije. Borba protiv zarobljene države može izgledati kao nužna demokratizacija. Ali ako se provodi retroaktivnim i personaliziranim zakonima, lako otvara pitanje koristi li nova vlast iste alate koje je kritizirala kod stare.
Državni mediji doživjeli su slom
Jedan od najvidljivijih simbola promjene bio je ekran mađarske javne televizije MTVA. Umjesto uobičajenog programa, prikazan je crni ekran s isprikom: javni medij ne smije lagati.
MTVA je godinama bila optuživana za pristranost i služenje vladinoj propagandi. Nakon izbora njezin direktor Dániel Papp dao je ostavku, informativni program je ugašen, a najavljena je reorganizacija prema neovisnijem i vjerodostojnijem modelu.
Promjena se proširila i na širi pro-Fidesz medijski sustav. Mediaworks, Mandiner i drugi mediji povezani s Orbánovim krugom suočili su se s otkazima i financijskim problemima. Megafon, mreža koja je financirala pro-Orbánove influencere, zatvoren je.
Razlog je jednostavan: mnogi od tih medija živjeli su od državnog oglašavanja. Kada je nova vlada prekinula taj dotok novca, pokazalo se koliko je velik dio medijskog sustava bio politički, a ne tržišno održiv.
Obrazovanje i kultura također su dio bitke
Magyarova vlada otvorila je i pitanje javnih zaklada i institucija bliskih Fideszu, posebno Mathias Corvinus Collegiuma. MCC je tijekom Orbánova razdoblja dobio golemu državnu imovinu, uključujući udjele u MOL-u i Richteru, što mu je donosilo velike godišnje prihode.
Nova vlast želi rasformirati dio takvih zaklada, nacionalizirati imovinu i ukloniti Fideszove kadrove iz sveučilišnih upravnih struktura.
To pokazuje da se borba ne vodi samo za ministarstva, tužiteljstvo i medije. Vodi se i za dugoročno oblikovanje elite, obrazovanja, kulture i javne memorije.
Je li to obnova demokracije ili nova koncentracija moći?
Najvažnije pitanje sada glasi: gdje završava demontaža zarobljene države, a gdje počinje nova politička dominacija?
Fidesz tvrdi da Magyar uklanja protivnike, mijenja pravila retroaktivno i koristi dvotrećinsku većinu kao oružje. Magyar tvrdi da vraća državu građanima i da zakon nije samovolja, nego nužan alat za uklanjanje sustava koji je poistovjetio stranku i državu.
Europska komisija zasad gleda na promjene uglavnom pozitivno, osobito zbog vladavine prava, borbe protiv korupcije i mogućeg oslobađanja zamrznutih europskih sredstava. No Bruxelles će morati paziti da ne primjenjuje drukčije standarde samo zato što je nova vlast proeuropska.
Mađarska je test za cijelu Europu
Magyarov uspjeh važan je daleko izvan Mađarske. Orbán je godinama bio simbol neliberalne demokracije, politički saveznik europske desnice i jedan od najtežih partnera Bruxellesa unutar EU-a. Njegov pad mijenja ravnotežu u Uniji, slabi proruske i suverenističke blokade te otvara prostor za drukčiji odnos Budimpešte prema Ukrajini, NATO-u i europskim institucijama.
Ali još veći test tek dolazi. Lakše je srušiti Orbánov sustav nego izgraditi neovisne institucije koje neće služiti novoj većini.
Magyar sada ima moć kakvu je nekoć imao Orbán. Upravo zato mora pokazati da dvotrećinska većina nije dozvola za novu verziju iste logike, nego prilika da se pravila igre učine pravednijima.
Orbánov režim bio je građen da traje. Srušen je iznenađujuće brzo. No prava mjera promjene neće biti brzina kojom je Magyar uklonio stare ljude, nego hoće li stvoriti sustav u kojem ih sljedeća vlast neće morati uklanjati istom silom.
